Hoće li se i kada Švicarsko tržište rada otvoriti za Hrvate?

Proteklih mjeseci u hrvatskim medijima mogli smo pročitati da se švicarsko tržište otvara za Hrvate. Pošto svakodnevno primam upite putem maila i poruka, pokušati ću na ovom mjestu objasniti kako to izgleda i preporučujem svima koji žele jednog dana doći u Švicarsku da članak pozorno pročitaju jer je situacija kompleksna i zamršena pa ju je u kraćem obliku nemoguće objasniti.

Niže navedene informacije su iz „Poruke na proširenje sporazuma o slobodi kretanja na Hrvatsku“ (Botschaft zur Ausdehnung des Freizügigkeitsabkommens auf Kroatien) koju je švicarska Vlada preporučila na prihvaćanje i uputila parlamentu (nacionalnom vijeću) 4. ožujka 2016.

Općenito o slobodi kretanja, važećem sporazumu i dodatnim protokolima.

Sporazum o slobodi kretanja između Švicarske i EU dio je bilateralnog sporazuma koji su potpisani 21.06.1999 i stupili na snagu 01.06.2002. S njima je započela postupna liberalizacija tržišta rada. Kroz taj sporazum i protokol omogućeno je državljanima Europske unije lakše dobivanje boravišne i radne dozvole u Švicarskoj. Slobodu kretanja upotpunjuje obostrano priznavanje stručnih diploma, stjecanje nekretnina te koordinacija socijalnog osiguravajućeg sustava. Isto vrijedi i za državljane članica EFTA-e (Lihtenštajn, Norveška, Island). Prema tom sporazumu nove članice EU ne postaju automatski i stranke tog ugovora, već kao takve moraju eksplicitno biti protokolom prihvaćene od Švicarske.

Nakon što se EU proširila 01. svibnja 2004., sporazum se nadopunio protokolom koji omogućava postupno uvođenje slobode kretanja novim članicama EU. 08. veljače 2009. švicarski su državljani odobrili produženje sporazuma i prihvatili protokol II koji je slobodom kretanja obuhvatio Rumunjsku i Bugarsku. Taj sporazum na snagu je stupio 01. lipnja 2009. godine.

Od 01. lipnja 2007. godine svi državljani „starih“ EU-članica, uključujući Cipar i Maltu, kao i EFTA -zemlje profitiraju od slobode kretanja. Od 01. svibnja 2011. sloboda kretanja vrijedi i za EU-8 državljane (Estonija, Latvija, Litva,Poljska,

Slovačka, Slovenije, Češka Republika, Mađarska). Za državljane Bugarske i Rumunjske sloboda kretanja vrijedi od 01. lipnja 2016.

Prijelazna odredba slobode kretanja Švicarska – EU (Hrvatska)

Hrvatska je 01. srpnja 2013. postala članica Europske Unije. Pristupom je bilateralni sporazum s EU automatski proširen na Hrvatsku, izuzev sporazuma o slobodni kretanja. Zašto? Razlog je što se svako proširenje Europske Unije mora najprije nadopuniti dodatnim protokolom. Proširenje sporazuma o slobodi kretanja za Hrvate isposlovan je u protokolu III. No švicarska Vlada (Bundesrat) nije bila  u stanju potpisati već isposlovan protokol III o slobodi kretanja, s obzirom da je u međuvremenu 09.veljače 2014. na referendumu prihvećana inicijativa „Protiv masovnog useljenja“, te bi potpisivanje protokola  bilo u suprotnosti  s ustavnim odredbama izglasanima na spomenutom referendumu. Nakon toga pregovori između Švicarske i EU od strane EU su u različitim dosjeima suspendirani. Da bi se pregovori opet pokrenuli, švicarska Vlada 30.travnja 2014. odobrava hrvatskim državljanima pristup tržištu rada i posebne kontingente koji uključuju godišnje 50 dozvola B (ograničen boravak na 5 godina) i 450 dozvola L (kratkoročno zadržavanje u CH, manje od godinu dana). Isti stupaju na snagu 01. srpnja 2014.

U različitim konzultacijama s EU od veljače 2015. stvoreno je prijelazno rješenje i dogovoreno da će se zajednički pronaći riješenje tumačenja postojeće zaštitne klauzule. Taj prijedlog švicarska Vlada smatra razumnim te je protokol III predan na odobrenje parlamentu koji je 04. ožujka 2016. taj protokol potpisao i dao na razmatranje gornjem domu (Ständerat). Ratifikacija istog trebala bi uslijediti nakon što se ponudi kompatibilno rješenje slobode kretanja. Najkasniji termin za ratifikaciju je 09. veljače 2017.

Potpisivanje protokola III i parlamentarno savjetovanje su važni iz dva razloga: Kao prvo, stvaraju uvjete da se prema Hrvatskoj postupa kao i prema svim ostalim članicama EU. Kao drugo, tim bi se napravio važan korak da Švicarska i dalje bude u potpunosti pridružena istraživačkom programu Horizon 2020.

Nakon što se protokol potpiše i prihvati, za hrvatske državljane vrijediti će narednih pet godina posebni uvjeti: Postojeći kontingenti iz godine u godinu će se povećavati, konkretno:

Dozvola za boravak B                             Kratka dozvola boravka L

  1. godina 54                                                                  543
  2. godina 78                                                                  748
  3. godina 103                                                                953
  4. godina 133                                                                1158
  5. godina 250                                                                2000

Uz to, Švicarska ima pravo situaciju svakovremeno prilagoditi trenutnom stanju na radnom tržištu kroz zaštitnu klauzulu. Što znači da se kontingenti mogu produžiti na maksimalno deset godina.

Boravišne dozvole u Švicarskoj

Boravak – iskaznica B:

U Švicarskoj mogu dobiti državljani EU/EFTA zemalja koji se u Švicarskoj zadržavaju s određenim razlogom, bez radne dozvole ili s radnom dozvolom koja vrijedi najmanje 12 mjeseci. Ta dozvola boravka vrijedi pet godina i može se, ako se ispunjavaju uvjeti produžiti na daljnjih pet godina. Produžetak se može ograničiti na godinu dana, ako je osoba bila više od 12 mjeseci za redom nezaposlena. Osobe koje u Švicarskoj nemaju radnu dozvolu moraju imati povrdu da raspolažu s dovoljno financijskih sredstava te potvrdu zdravstvenog osiguranja.  Ovu dozvolu mogu dobiti i oni koji se u Švicarskoj nasele i pokrenu samostalno neki posao. Jasno da moraju biti u stanju potvrditi tu samostalnost. Promjena radnog mjesta i stanovanja je dozvoljena.

Boravak – iskaznica L: Osobe koje se u Švicarskoj zadržavaju zbog određenog razloga ograničeno, u pravilu manje od godinu dana, sa ili bez radne dozvole. Državljani EU/EFTA zemalja imaju pravo da im se ovaj boravak odobri ako u Švicarskoj mogu potvrditi da imaju radnu dozvolu između 3 mjeseca i godinu dana. Ako su u radnom odnosu manje od tri mjeseca, nije im potrebna dozvola i boravak moraju regulirati obvezom prijave. Ova dozvola se može po potrebi, s obraćanjem pažnje na važeće kontingente produžiti, bez da osoba državu mora napustiti.

Granična dozvola – iskaznica G:

Ovu dozvolu dobivaju stranci koji svoje prebivalište imaju u inozemstvu a rade u jednoj od Švicarskih graničnih područja. Ta područja su sporazumom regulirana između Švicarske i susjednih zemalja. Svi koji imaju ovu dozvolu moraju se jednom tjedno vratiti na mjesto prebivališta.

Trajna dozvola boravka – iskaznica C

Neograničen boravak u Švicarskoj i iskaznicu C dobivaju stranci EU/EFTA zemalja nakon što u Švicarskoj borave pet i više godina. Stranci iz ostalih zemalja ovu dozvolu mogu u pravilu dobiti nakon deset godina stalnog boravka u Švicarskoj.

Kako izgleda situacija za Hrvate?

Trenutno je za Hrvate po pitanju dobivanja radne dozvole još uvijek isti tretman kao za one zemlje koje nisu članice EU/EFTA, tzv. treće zemlje. Svi koji dolaze iz tih ostalih zemalja, moraju imati prije dolaska u Švicarsku zagarantirano radno mjesto i radnu dozvolu. Osobe iz tih zemalja mogu dobiti radno mjesto ako su kvalificirane i ako se za to mjesto nije mogao nitko pronaći na tržištu Švicarske i EU/EFTA.  Poslodavac mora moći dokazati da se  intenzivno trudio pronaći za to mjesto nekoga u Švicarskoj ili EU/EFTA. Broj tih radnih dozvola je, kao što je gore navedeno, ograničen. Još uvijek se uz to, u mnogim kantonima traži vladanje jednim jezikom zemlje (njemački, francuski, talijanski). U svakom slučaju, kvote koje su nam odobrili ne predstavljaju liberalizaciju tržišta jer su uvjeti za dobivanje radne dozvole gotovo istovjetni kao oni za državljane «trećih» zemalja.

Sve službene informacije o postupku ishođenja radnih i boravišnih dozvola u isključivoj su nadležnosti službenih tijela Švicarske Konfederacije pa se preporučuje za sve informacije javljanje Veleposlanstvu ŠK u Beču.

Za Hrvate u Hrvatskoj je konzularno nadležno Veleposlanstvo ŠK u Beču:

Veleposlanstvo Švicarske Konfederacije – Regionalni konzularni centar u Beču

Kärtner Ring 12

10010 Beč

AUSTRIJA

vie.rkc@eda.admin.ch

+43 1 795 05

+43 1 79505-21

Autor


Ruža Studer
Više o autoru