Svi putevi vode u Varaždin

Varaždin je dragulj sjeverozapadne Hrvatske, grad koji se može podičiti svojom poviješću, arhitekturom te ljepotom koja oduševljava svakog usputnog prolaznika, ali i stanovnika koji u njemu živi. Varaždin je prvi glavni grad Hrvatske, grad koji se može pohvaliti Varaždinskim baroknim večerima, Špancirfestom te jednim od najljepših groblja u Europi. Varaždin je grad Ivana Kukuljevića Sakcinskog koji je prvi u Saboru progovorio hrvatskim jezikom, ali i jezikoslovca Vatroslava Jagića. Varaždin je grad nogometaša Davora Vugrinca i Marka Roga. Varaždin je grad slikara Miljenka Stančića, ali i operne dive Lidije Horvat-Dunjko. Varaždin je više od njegovih lijepih palača, zidina i spomenika. Varaždin je grad po mjeri čovjeka. Mnogi kažu: „ Ovdje se osjećamo kao u Austriji“. Ima nešto u tome. Grad je lijepo uređen,  a habsburško povijesno naslijeđe osjeća se i danas na ulicama baroknog grada pa ga i zato nazivaju „malim Bečom“.

Simbol koji se neizostavno veže uz barokni grad svakako je feudalna utvrda Stari grad. U njoj je danas smješten Gradski muzej no u povijesti je služila za obranu grada od Turaka. Građena je između 14. i 19. stoljeća, a tijekom prošlosti Stari grad bio je vlasništvo mnogih plemićkih obitelji (grofova Celjskih, Ivana Ungnada, Jurja Brandenburga…). Stari grad je 1925. godine postao vlasništvo grada Varaždina. Na „Starcu“, kako ga popularno nazivaju Varaždinci, danas se sastaju školarci i ljubavni parovi, a zimi se pretvara u poznato sanjkalište. Stari Grad neizostavna je kulisa na vjenčanim fotografijama mnogih Varaždinaca te nezaobilazan motiv varaždinskih razglednica. Stari grad daje Varaždinu dušu.

Ono što se uz Varaždin nedvojbeno veže je i epitet „barokni grad“. Grad „obiluje“ palačama izgrađenim u baroknom stilu, no na relativno malom prostoru ima  i palača, zgrada, kuća i vila  izgrađenih u stilu renesanse, klasicizma, rokokoa, secesije…U Varaždinu se već 46 godina održavaju i Varaždinske barokne večeri, svojevrsna oda baroku u svim pravcima, a ponajprije glazbenom. Varaždinske barokne večeri razvile su se u međunarodno priznati i nadaleko poznati festival, a sve je započelo idejom obilježavanja rada varaždinske Glazbene škole.

Varaždinska Glazbena škola rasadnik je mnogobrojnih poznatih i priznatih umjetnika. Tamo su svoje znanje i zanat pekli Ruža Pospiš-Baldani, Nada Puttar-Gold, Lana Kos, Vlatka Oršanić i mnogi drugi. A kada smo već kod glazbe, Varaždinci se mogu pohvaliti da je njihov grad opjevan u jednoj od najpoznatiji opereta mađarskog skladatelja Emmericha Kalmana „Grofica Marica“. Skladbom „Komm mit nach Varazdin“ Kalman je početkom 20. stoljeća opjevao grad na Dravi. U Varaždinu danas postoji istoimena kavana „Grofica Marica“ koja se nalazi na popularnom varaždinskom Korzu.

Korzo ili Trg kralja Tomislava središnji je dio grada. Na Korzu se odvija gotovo sve. Tu se dogovaraju susreti, tu se ispijaju kave, tu se odlučuje o sudbini grada. Gradska vijećnica , u kojoj trenutno stoluje gradonačelnik Goran Habuš, također se nalazi na Korzu, a svake subote središnji gradski trg svojom pojavom uljepšavaju varaždinski purgari- varaždinska građanska garda. Varaždinski purgari povijesna su gradanska postrojba koja je priznati status dobila još u 18. stoljeću od carice Marije Terezije.

Nedaleko od središnjeg trga nalazi se i popularni varaždinski plac. Nijedan pravi Varaždinac ne može zamisliti subotu bez odlaska na plac. Plac iliti tržnica nije samo mjesto gdje se kupuju namirnice, plac je žila kucavica samog grada. Tu se susreću prijatelji, rodbina, kumovi te svi imaju nešto važno za prokomentirati, preporučiti, reći. Povrće i voće koje se prodaje velikim je dijelom ekološkog uzgoja, a već se nekoliko godina bira najkumica varaždinskog placa.

Na placu se ovih dana kupovalo cvijeće koje se polagalo na grobove naših najmilijih. No varaždinsko groblje nije bilo kakvo groblje, riječ je o jednom od najljepših groblja u  Europi. Ono je izvanredan primjer parkovne arhitekture i spomenik prirode. Najzaslužniji za uređenost groblja je Herman Haller koji je 1905. godine započeo s njegovim uređenjem te je zasadio oko sedam tisuća čempresa, javora, jasena, magnolija, breza… Jedan od najvrednijih spomenika na varaždinskom groblju je Anđeo smrti , dijelo kipara Roberta Frangeša Mihanovića koji prikazuje opraštanje živih od mrtvih. Posjetitelji bi trebali vidjeti i grobnicu-spomenik Vatroslavu Jagiću  koja je svakodnevno ukrašena svježim cvijećem.

Varaždin je i sjedište Varaždinske biskupije koja obuhvaća Varaždinsku i Međimursku županiju, veći dio Podravine te sjeverni dio Hrvatskog zagorja. U užoj gradskoj jezgri nalazi se i katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije Na Nebo, a varaždinski biskup je mons. Josip Mrzljak. Varaždin je poznat i kao grad zvonika jer se u gradu nalazi velik broj crkava. U Varaždinu možete posjetiti i Muzej anđela kojeg je osnovao umjetnik Željko Prstec, a motivacija su mu bile mnogobrojne skulpture anđela koje se u gradu mogu susresti na svakom koraku.

Ono što gotovo svaki Varaždinac ima je bicikl. Varaždinci su „vječito“ na biciklu. To je omiljeno prijevozno sredstvo u gradu, a prema procjenama na jedan bicikl u gradu dolazi 2,3 stanovnika. Varaždin broji oko 50 tisuća stanovnika te se prema tome bicikl nameće kao idealno prijevozno sredstvo. Grad nije ni prevelik ni premalen.

Vozeći se biciklom, stanovnici baroknog grada mogu uživati u pogledu na prelijepe cvjetne instalacije , a grad je od 2001. svake godine proglašavan za najuređeniji grad kontinentalne Hrvatske.

Vozeći se tako biciklom, Varaždinci mogu vidjeti još mnoge značajne zgrade i ustanove za njihov grad- gradsku knjižnicu i čitaonicu, županijsku palaču, nogometni stadion Varteks te samu tvornicu Varteks koja je također jedan od simbola grada.  Počeci tekstilne industrije sežu u 1901. godinu kada je u Varaždinu izgrađena prva tekstilna tvornica, koja i danas, unatoč nedaćama, zapošljava oko dvije tisuće djelatnika. Za Varaždince Varteks je više od tvornice, Varteks je simbol života grada.

I na kraju- neizostavni Špancirfest, festival uličnih šetača i festival dobrih emocija. Svoju je priču započeo prije osamnaest godina, a danas je jedan od najboljih uličnih festivala u Europi.  Održava se krajem kolovoza, a grad tada posjeti nekoliko stotina tisuća ljudi. Splet je to pjesme, plesa, glume, zabave, veselja i svega onoga što život čini lijepim i zanimljivim. Ukoliko ne možete prije, odvojite nekoliko dana za posjet Varaždinu u kolovozu i osjetite čaroban duh Špancirfesta. Svi putevi vodit će tada u Varaždin.

Autor:

Helena Hrman