Obećavajuće poruke za iseljeništvo
U Vukovaru se 9. i 10. prosinca 2017. održala treća sjednica Savjeta Vlade RH, tijela čija je zadaća jačanje veze između domovine i izvandomovinske Hrvatske i čije interese treba zastupati. Nakon duljeg vremena vijesti s tog skupa imaju pozitivan predznak. Najprije, vijesti su obećavajuće jer su Sjednici nazočili visoki državni dužnosnici; predsjednica Kolinda Grabar – Kitarović i premijer Andrej Plenković.
“Hrvatska vas treba, a ova Vlada vas sluša i čuje”, izjavio je premijer Plenković, a takva izjava je odjeknula u iseljeništvu te je probudila nadu da će se napokon krenuti s rješavanjem pitanja i nagomilanih problema koja iseljeništvo ima.
Uz to, državni tajnik Središnjeg ureda, Zvonko Milas, koji je ovu dužnost preuzeo krajem ožujka, svojim je dosadašnjim posjetama Hrvatima izvan Hrvatske pokazao da želi raditi na učvršćivanju i povezivanju iseljeništva s domovinom.
“Broj članova Savjeta koji su nazočili pokazao je da u Savjetu ima ljudi koji su tu dužnost preuzeli jer iskreno žele raditi na poboljšanju veze s domovinom.”, poručio je Milas u odgovoru na upit. Dodao je da se kroz održane sjednice pokazalo što ljudi žele, a što ne. Sjednicu je opisao kvalitetnom i smatra da je za poboljšanje veze sa Hrvatima izvan Hrvatske potrebna institucija poput Savjeta.
“Problemi Hrvata koji žive izvan granica Hrvatske su djelomično identični, no jednim dobrim dijelom različiti. Iz zaključaka koji su tokom sjednice iznešeni treba izdvojiti one najvažnije I na njima raditi. Ured će biti potpora u rješavanju pitanja i problema koje Hrvati izvan Hrvatske imaju,” naglasio je Milas gledajući pozitivno u budućnost kad su u pitanju Hrvati izvan domovine.
Predloženi zaključci su dobrim dijelom uistinu obećavajući. Posebice oni koji se odnose na olakšavanje stjecanja hrvatskog državljanstva i lakšeg rješavanja ostalih statusnih prepreka. Tu se našlo i uvođenje e-glasovanja koje će svim Hrvatima izvan Hrvatske omogućiti pravo glasovanja na izborima. Govorilo se i o osiguravanju upisne kvote na hrvatskim sveučilištima kao i stipendiranju studenata tijekom studija u domovini. Također, možda dođe i do osnivanja Hrvatske svjetske poslovne mreže koja bi povezala gospodarstvenike hrvatskog podrijetla. Bilo ih je naravno, još više. Preostaje sačekati hoće li dogovoreno uroditi plodom.
No, iskustva su pokazala da kad su u pitanju Hrvati u Švicarskoj, koji su proteklih godina bili suočeni s nemalim brojem problemima, nisu imali priliku te probleme podijeliti s njihovim članom Savjeta, već su ih sami morali rješavati.
Velika očekivanja imalo je iseljeništvo od ljudi koji su iz njihovih sredina izabrani u Savjet. Očekivanja s nadom da će se njihov glas čuti. Nažalost, samo na očekivanju i nadi je u ove protekle tri godine ostalo. Sad samo preostaje pričekati sljedeću godinu kad se opet biraju članovi Savjeta. Možda ovaj put izbori budu transparetniji pa se vjera u Savjet i u potrebu istoga povrati.
Iseljeništvo ima strpljenja i naučilo je čekati. No, da bi se veza s iseljeništvom učvrstila i dobro poljuljano povjerenje povratilo, potrebno je mnogo više od lijepih obećanja.
Foto: www.hrvatiizvanrh.hr