Pristup švicarskom radnom tržištu treba preispitati

Švicarska komisija za migraciju, EKM u ponedjeljak, 19.12.2016.  na konferenciji za novinare dala je preporuku da se integracija u radu treba preispitati. Zbog globalizacije i digitalizacije, u prvom će redu rasti potražnja za kvalificiranim osobama.

Svaka druga osoba koja u Švicarsku naknadno dolazi je dio obitelji, student ili netko tko traži azil. Komisija je naglasila da su potrebne nove strukture, koje bi u ovoj promjeni bile pravedne za sve, i koje bi stvorile dugotrajan pristup radnom tržištu, kako za tuzemne stanovnike, tako i za useljenike.

Da bi se osigurao pristup radnom tržištu, potrebno je u budućnosti osigurati izmjene na radnom tržištu i kod useljenja jer traže više nego što nudi planirana primjena „prednost domaćima – light“. Potrebne su mjere koje bi pojačano bile usmjerene na domaći potencijal, i potrebne su strukture koje bi ovu dvostruku promjenu – integraciju u radno tržište kvalitetno regulirale. Misija je predstavila četiri glavne točke.

  1. Potencijale razjasniti i provjeriti

Potencijal svih u Švicarskoj nastanjenih osoba treba promicati. Kod novih migranata koji dođu kao članovi obitelji, kod azilanata i osoba koje su privremeno prihvaćene, te kod onih koji zbog nedostatka kvalifikacija imaju poteškoća na radnom tržištu potrebno je pažljivo preispitati kvalifikacije.

Neformalno znanje i neformalno postignute sposobnosti potrebno je uzeti u obzir kao formalnu izobrazbu. Važno je također kvalifikacije provjeriti i priznati ih. Upotpunjavanjem današnjeg sustava priznavanja diploma, potrebno je preispitati postojeće znanje i iskustvo. Bazirano na tom, potrebno je složiti specijalne ponude koje bi osobama omogućile razviti njihovo znanje i potencijale. Strukovne saveze potrebno je ciljano uklopiti u taj proces.

  1. Promicanje i stjecanje obrazovanja

Rano obrazovanje nudi veliki potencijal. U predškolskom razdoblju mogućnosti unapređivanja mogu se najbolje iskoristiti. Iz tog razloga potrebno je izgraditi ponudu za posebno zapostavljene grupe.

Stjecanje naobrazbe mora se prilagoditi novim potrebama radnog tržišta na svim razinama, od predškolskog do izobrazbe za odrasle. Izobrazba i prekvalificiranje mora biti otvoreno osobama svih uzrasta.

Integracija u radno tržište mora se dugotrajno oblikovati. Ne radi se o tom, što više ljudi u radno tržište integrirati, već da ta integracija bude vođena s ciljem, postignuti određenu kvalifikaciju koja bi odgovarala sposobnosti ljudi i zahtjevima radnog tržišta. Takva politika prouzročiti će veće troškove u obrazovanju, no ona je investicija u budućnost.

Dodatni troškovi mogu se financirati kroz viši porez i češće ponude na tuzemnu kvalificiranu radnu snagu. Uz to, postiglo bi se izbjegavanje težih situacija koje bi mogle završiti kod socijalne pomoći.

  1. Garantirati svima pravedne uslove

U mnogim švicarskim domaćinstvima pronaze se neplaćene ili loše plaćene usluge raznih kućnih poslova i vanjskih usluga: u privatnoj njezi, skrbi za djecu, kućnim poslovima, čišćenju itd. Mora se osigurati situacija da svi namještenici budu fer plaćeni te da radni uvjeti bez velike birokracije budu regulirani.

  1. Prepreke umanjiti, poticaje stvoriti

Prepreke koje stoje na radnom tržištu moraju se trajno ukloniti. Dugotrajne postupke dozvola i posebnih trošarina treba ukloniti, integracija treba početi već prvog dana.

U prvoj fazi boravka, posebice kod izbjeglica, privremeno smještenih i azilanata potrebno je stvoriti ponudu u kojoj bi učenje jezika i prva radna iskustva išla ruku pod ruku. U okviru civilnog društva, mentoring i coaching mogli bi dodatno pomoći na putu u radnu integraciju.

Suradnja između ekonomije i socijalnih partnera, između države i pogođenih mora se intenzivirati i nadograditi. Potrebni su ciljani poticaji za tvrtke koje bi se angažirale na  području povezanosti obitelji i zanimanja.

Također je potrebno podržati osnivanja start-up društava i sve one koji se žele osamostaliti.

U razgovoru s članovima komisije prepoznaje se zabrinutost kad je u pitanju budućnost imigranata na švicarskom radnom tržištu. Još nije potpuno jasno kako treba funkcionirati model «prednost domaćima – light». U nekim kantonima to će se moći lakše provesti, u nekima teže. Jedinstven model za sve kantone ne može polučiti uspjehom. Potencijalnim useljenicima koji žele doći u Švicarsku preporučuje se da prije toga svakako savladaju, ovisno u kojem dijelu Švicarske namjeravaju tražiti posao jezik; njemački, francuski ili talijanski, jer će im to, uz dobru kvalifikaciju biti veliki plus na švicarskom radnom tržištu.