Na informativno izlaganje pozvala je u Winterthur HEKS AltuM, organizacija koja se intenzivno bavi pitanjima i problemima migranata iznad 55 godina.
Prisutne je ispred HEKS-a pozdravila Aida Kalamujić, predstavila organizaciju i i pojasnila da se informativna predavanja za migrante u Winterthuru održavaju zadnji četvrtak u mjesecu. Zahvalila je Jeleni Biljan koja se odazvala pozivu, te objasnila da je do ovog izlaganja došlo na zahtjev koji je od zainteresiranih primila u prosincu, zahvaljujući poznanstvu s Vesnom Polić Foglar.
Jelena Biljan predstavila je najvažnije promjene koje je obuhvatila porezna reforma i istaknula one najvažnije. Otvorila je i mogućnost postavljanja pitanja što su nazočni iskoristili. U otvorenoj diskusiji koja je nakon izlaganja slijedila, skrenula se između ostalog pažnja na nejednakost i razlike u komunalnoj naknadi koja je u nekim slučajevima iznad 35%. Pojasnila je na upit termin „rezident“ i naglasila da svatko tko se odjavljuje iz Hrvatske, to obavezno učini kod MUP-a, Porezne uprave i HZZO-a.
Ratificiranje protokla III donijelo je nove izmjene za povratnike umirovljenike. Biljan je naglasila da još nije jasno definirano tko je obvezant regulirati zdravstveno osiguranje i kako. Objasnila je da se još čekaju odgovori određenih institucija, te da konzulat svima stoji na raspolaganju za eventualna pitanja.
Aida Kalamujić u završnoj je riječi zahvalila svima na posjeti, pozvala da nazoče i sljedećim informativnim poslijepodnevima i uručila Jeleni Biljan poklon.
Cjelokupno izlaganje u tekstu:
POREZNA REFORMA
Cjelovitom poreznom reformom smanjuje se ukupno porezno opterećenje građana i poduzetnika, stvara se socijalno pravedniji porezni sustav te preduvjeti za veću konkurentnost, gospodarski rast i zapošljavanje. Potiče se demografska obnova, zadržavanje visokostručnih obrazovanih kadrova te razvoj obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva, kao i poljoprivrednika. Novi porezni sustav namijenjen je suzbijanju sive ekonomije, a pojednostavljenjem pruža veću pravnu sigurnost poreznim obveznicima.
Poreznom reformom uklonjena su negativna obilježja koja su hrvatski porezni sustav činile nekonkurentnim i složenijim nego u zemljama u okruženju. Osigurana je održivost javnih financija i financiranja funkcija lokalne i područne samouprave. Uspostavljen je stabilan, održiv i predvidiv porezni sustav i porezna politika, koji su preduvjeti za jačanje konkurentnosti zemlje i pravne sigurnosti.
Reformom je obuhvaćeno 16 zakona, uključujući sedam potpuno novih (Zakon o porezu na dohodak, Zakon o porezu na promet nekretnina, Zakon o lokalnim porezima, Opći porezni zakon, Zakon o Poreznoj upravi i Zakon o upravnim pristojbama).
Rasterećenje građana
Osnovni osobni odbitak je ujednačen i podignut na 3.800 kuna za sve obveznike, a podignut je i odbitak za djecu i druge uzdržavane članove:
- Osoba s jednim djetetom ne plaća porez na dohodak do iznosa od 5.520 kuna neto plaće, umjesto dosadašnjeg iznosa od 3.840 kuna;
- Osoba s dvoje djece ne plaća porez na dohodak do iznosa od 8.000 kuna neto plaće, umjesto dosadašnjeg iznosa od 5.680 kuna.
Smanjeno je ukupno porezno opterećenje dohotka za oko 1,5 milijardi kuna i revidirani su porezni razredi. Stope poreza na dohodak snižene su s 25% na 24% te s 40% na 36% na način da se porezna stopa od 24% primjenjuje na mjesečnu poreznu do visine 17.500,00 kuna, a stopa od 36% na mjesečnu poreznu osnovicu iznad 17.500,00 kuna. Na isti način predujam poreza na dohodak obračunava se i poreznim obveznicima – umirovljenicima, ali tako da se obračunani predujam poreza na dohodak umanjuje za 50%.
Navedeno je predloženo kako bi se između ostalog, zaštitila kategorija poreznih obveznika – umirovljenika te kako bi se potaknuo povratak i useljavanje hrvatskih iseljenika u Republiku Hrvatsku odnosno kako bi se promaknule veze hrvatskih državljana koji žive i borave u inozemstvu s Domovinom, a što je u skladu s odredbama Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske kao i Ustavna obveza Republike Hrvatske. Predujam poreza na dohodak umanjuje se za 50% i poreznim obveznicima koji imaju prebivalište i borave na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara kako bi se dodatno poticao razvoj područja koja znatno zaostaju za nacionalnim prosjekom.
Nadalje, provedbom ovoga Zakona dodatnih 560 tisuća osoba neće plaćati porez na dohodak, pa će tako od 2,75 milijuna poreznih obveznika njih 1,5 milijun biti oslobođeno plaćanja poreza. U pravilu radi se o umirovljenicima i poreznim obveznicima s niskim primanjima ili osobama s više djece. Osoba s jednim djetetom prema prijašnjem Zakonu nije plaćala porez na dohodak prema neto plaći od 3.840,00 kuna, a prema novom zakonu neće plaćati porez do iznosa 5.520,00 kuna (što odgovara iznosu prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj). Osoba s dvoje djece prema prošlom Zakonu nije plaćala porez na dohodak prema neto plaći od 5.680,00 kuna, a prema novom zakonu neće plaćati porez do iznosa 8.000,00 kuna.
Dodatnih 560 tisuća građana oslobođeno je plaćanja poreza na dohodak, čime se ukupan broj građana koji ne ulaze u škare poreza na dohodak povećao na 1,5 milijun.
Smanjena je stopa PDV-a s 25% na 13% za pojedine proizvode i usluge: električnu struju, repromaterijal u poljoprivrednoj proizvodnji, odvoz smeća i određene vrste robe.
Rasterećenje gospodarstva: stopa poreza na dobit smanjena je s 20% na 18%.
Za poljoprivrednike, obrtnike i male poduzetnike s godišnjim prihodima manjima od 3 milijuna kuna snižena je stopa poreza na dobit na 12%, a porez mogu plaćati i prema novčanom načelu (naplaćeni prihodi i plaćeni rashodi).
Poduzetnicima je ukinut porez na tvrtku ili naziv.
Na 13% smanjena je stopa PDV-a za sadnice, sjeme, gnojivo i pesticide te druge agrokemijske proizvode, kao i za stočnu hranu.
Pojednostavljene su administrativne obveze za male proizvođače alkoholnih pića i male vinare.
Smanjena je stopa trošarina za male destilerije s proizvodnjom do 2.500 litara rakije godišnje (za 50% u odnosu na standardnu stopu).
Zaključno: uspostavljen je stabilan, održiv i predvidiv porezni sustav i porezna politika, koji su preduvjeti za jačanje konkurentnosti i pravne sigurnosti.
RAZMJENA PODATAKA O FINANCIJSKIM RAČUNIMA
- svibnja 2015., EU i Švicarska potpisale su povijesni Sporazum o poreznoj transparentnosti, čime je obilježen značajan korak naprijed u borbi protiv poreznih utaja. Prema ovom ugovoru, države članice i Švicarska će automatski razmjenjivati informacije o cijelom nizu informacija o financijskim računima od 2018.godine. To znači da građani EU više neće moći na švicarskim računima skrivati neprijavljeni dohodak i tako izbjegavati plaćanje poreza. Prema novom Sporazumu između EU i Švicarske, države članice će, na godišnjoj razini, dobivati informacije o imenima, adresama, poreznim brojevima i datumima rođenja svojih rezidenata koji imaju račune u Švicarskoj, kao i niz ostalih informacija o financijskim računima što je u skladu s novim OECD / G20 globalnim standardima za automatsku razmjenu podataka.
IZBJEGAVANJE DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA
Republika Hrvatska pri sklapanju ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koristi hrvatski model ugovora koji se bazira na OECD-ovom (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj) prijedlogu modela za sklapanje navedenog ugovora u kojem je postupak određivanja rezidentnosti poreznog obveznika propisan člankom 4. te glasi:
U ovome Ugovoru izraz ‘rezident države ugovornice’ označava svaku osobu, koja prema zakonima te države, u njoj podliježe oporezivanju na temelju svoga prebivališta, boravišta, mjesta uprave ili nekoga drugog obilježja sličnoga značenja. Ali ovaj izraz ne obuhvaća osobu koja u toj državi podliježe oporezivanju samo s dohotkom iz izvora u toj državi ili imovinom koja se nalazi u toj državi.
U postupku utvrđivanja rezidentnosti, popunjavaju se upitnici TI i TU, na način da se Upitnik TU ispunjava prilikom ulaska poreznog obveznika u Republiku Hrvatsku, dok se Upitnik TI popunjava kod izlaska poreznog obveznika iz Republike Hrvatske.
Cilj je ovih upitnika pojednostaviti primjenu postupka određenog ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, odnosno jednoobrazno i točno utvrditi povezanost poreznog obveznika s državom ugovornicom koja će u konačnici imati pravo oporezivanja poreznog obveznika. Za točnost traženih i navedenih podataka u upitniku, porezni obveznik svojim potpisom jamči njihovu istinitost, točnost i potpunost.
POREZ NA NEKRETNINE
Transformacija je komunalne naknade u porezno davanje. Međutim, osim komunalne naknade porezom će se zamijenit i plaćanje poreza na kuće za odmor i spomeničke rente. Riječ je o davanjima na nekretninu, koja se danas naplaćuju kroz tri različita upravna postupka. Dakle, cilj je kroz jedan postupak obuhvatiti tri različita davanja koja se danas plaćaju na nekretninu.
Poreznim obveznikom smatra se ista osoba koja je obveznik plaćanja komunalne naknade, dakle osoba koja stvarno koristi nekretninu, uvažavajući terminologiju Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. U izračun poreza uz postojeće koeficijente komunalne naknade ulaze i dva nova koeficijenta: dob, dakle godina izgradnje i stanje građevine, a sve s ciljem da se izračun poreza približi izračunu prema vrijednosti. Postupak utvrđivanja, obračuna i naplate poreza zadržava se na razini jedinica lokalne samouprave koje i u ovom trenutku i utvrđuju, obračunavaju i naplaćuju komunalnu naknadu. Propisuje se način ažuriranja kako početnog stanja u evidencijama za obračun komunalne naknade tako i obvezan postupak daljnjeg ažuriranja upisanih podataka. Valja također naglasiti da se sva tri davanja danas utvrđuju prema površini nekretnine i njenoj namjeni pa su stariji i noviji stan na istom području jednako opterećeni davanjima, što je diskriminirajuće. Iz svega navedenog proizlazi da se visina poreza na nekretnine u većini slučajeva neće mijenjati u odnosu na visinu ukupnih davanja koja se danas plaćaju na tu istu nekretninu, naprotiv ista će se korigirati te time postati pravednija kroz dodatna dva nova koeficijenta (stanje i dob). Time će se pojedinim poreznim obveznicima visina davanja smanjiti ukoliko je predmet oporezivanja starija nekretnina.
Procjena vrijednosti nekretnina u Republici Hrvatskoj regulirana je Zakonom o procjeni vrijednosti nekretnina (Narodne novine broj 78/2015) koji je donesen 03. srpnja 2015. godine a na snazi je od 25. 07.2015. godine. Procjenu vrijednosti nekretnine mogu vršiti jedino ovlaštene osobe: stalni sudski vještaci i stalni sudski procjenitelji. Spomenuti Zakon bavi se isključivo tržišnom vrijednosti nekretnina koja se procjenjuje pomoću tri metoda i sedam postupaka a propisan je i način na koji se prikupljaju podatci koje procjenitelji dobiju primjenjujući propisanu metodologiju, te potom evaluiraju i dalje koriste. Također, Ministarstvo je izradilo prvu fazu Informacijskog sustava tržišta nekretnina eNekretnine putem koje je ovlaštenim procjeniteljima i posrednicima u prometu nekretninama omogućen lak pristup korisnim informacijama koje su dobra podloga za njihov kvalitetan stručni rad. Upiti Ministarstvu vezane uz primjenu zakona mogu se uputiti putem e-pošte: procjene.nekretnina@mgipu.hr
Adresa konzulata i ostale važne adrese mogu se pronaći ovdje: http://www.moja-domovina.net/korisni-linkovi/