Tko zastupa interese hrvatskog iseljeništva?

Dijaspora – već i sama riječ kod mnogih sunarodnjaka u domovini izaziva nešto negativno.

Valja postaviti pitanje: Zašto?

Plakat koji je između ostalih prijedloga svojevremeno dobio dovoljno glasova da danima stoji i šalje jasnu poruku, ponukao je na pisanje ovog članka.

Koliko Hrvata obuhvaća iseljeništvo?

Koliko god se trudili potražiti točne informacije, to i nije najjednostavnije.

Prema procjeni, hrvatsko iseljeništvo u svijetu obuhvaća više od dva i pol milijuna ljudi, računajući pritom izravne iseljenike i njihove potomke za koje se pretpostavlja da su zadržali osjećaj povezanosti s Hrvatskom. S obzirom na veličinu stanovništva Republike Hrvatske, to je iznimno velik broj.

Više od milijun Hrvata i njihovih potomaka živi u SAD-u i Kanadi, oko 400 000 u Južnoj Americi, najviše u Argentini i Čileu. Dijaspora u Australiji obuhvaća oko 250 000, a na Novom Zelandu oko 40 000 Hrvata. U zapadnoj Europi najviše je Hrvata u Njemačkoj (oko 350 000), potom u Austriji (90 000), Švicarskoj (80 000), Italiji (60 000), Francuskoj (40 000) i Švedskoj (35 000).

( http://www.croatia.eu/article.php?lang=1&id=17 )

Tko se uistinu “skrbi” za iseljeništvo?

Iseljeništvo, suočeno proteklih godina s raznoraznim problemima i pitanjima moralo je tražiti sluha i prave adrese tko će im pomoći u rješavanju tih problema.

Zbog svih tih problema, bilo je prinuđeno skrenuti pažnju na nepravdu koja se nanosila velikom dijelu iseljenika i povratnika. Počevši od reguliranja prebivališta koje je rezultiralo poništavanjem osobnih iskaznica, do oporezivanja inozemnih mirovina visokim poreznim stopama.

Uložilo se prošlih godina dosta truda, kucalo na mnoga vrata, pisalo s raznih strana mnogim „skrbnicima“ i skupila mnoga iskustva.

Kad tražimo imena i adrese onih koje se skrbe za iseljeništvo, pronalazimo u domovini dosta njih koje su povezane s iseljeništvom. Oni koji su na izvoru informacija kad su u pitanju zakonske izmjene i samim tim snose glavnu odgovornost informirati iseljeništvo o tim novostima zasigurno su članovi saborskog Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Odbor za Hrvate izvan RH sastoji se od saborskih zastupnika i četiri vanjska člana koji mogu sudjelovati na sastancima no koji nemaju pravo glasa. To su osobe iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika.

U aktualnom Odboru za Hrvate izvan RH pronalazimo zastupnike: prof.dr. sc. Ljubić Božo, Mišić Ivica, Brkić Milijan, Čičak Mato, univ.spec. Hajduković Domagoj, Luc-Polanc Marta, Maksimčuk Ljubica, dr.sc. Mikulić Andrija, Parić Darko, Raguž Željko, Šimić Miroslav, Žagar Tomislav.  Imena vanjskih članova još nisu poznata.

Djelokrug rada Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske:

– poslovi utvrđivanja i praćenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa

Odbor ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na:
– pravni i stvarni položaj dijelova hrvatskoga naroda te hrvatskih manjina u drugim državama i predlaganje mjera za unapređivanje svekolike suradnje radi ostvarenja i zaštite prava i očuvanja nacionalnog identiteta
– sve oblike međunarodne i druge suradnje kad je to u interesu Hrvata u susjednim državama i svijetu, kao i s tim povezano usmjeravanje financijske potpore
– poticanje programa povratka hrvatskih iseljenika te skrb o hrvatskim useljenicima na područjima od posebne državne skrbi
– inicijative i prijedloge koje podnose Hrvati iz susjednih država i svijeta
– održavanje redovitih kontakata s predstavnicima Hrvata izvan Republike Hrvatske
– zaštitu prava i interesa hrvatskih državljana koji žive ili borave u inozemstvu kao i osiguranje osobite skrbi i zaštite dijelovima hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske.

http://www.sabor.hr/odbor-za-hrvate-izvan-republike-hrvatske-9

Druga važna adresa je Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Državni ured je središnje tijelo državne uprave, nadležno za područje odnosa između Republike Hrvatske i Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Potkraj 2011. godine usvojen je Zakon o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske. Sredinom 2012. godine osnovan je i počeo s radom Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Time su stvorene temeljne pravne i institucionalne pretpostavke za izgradnju sustavne i učinkovite suradnje s pripadnicima hrvatskog naroda koji žive izvan granica Republike Hrvatske. Zadaća Ureda je koordinacija aktivnosti nadležnih ministarstava i drugih tijela državne uprave u odnosu na sva pitanja od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Na čelu Ureda je od kraja ožujka 2016. državni tajnik Zvonko Milas.

Uz to, vezu s iseljeništvom imaju Hrvatska matica iseljenika i Savjet Vlade za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Kad vidimo da iseljeništvo ima dosta „skrbnika“, pitamo se s pravom kako je uopće moglo doći do tog da se mnogim hrvatskim državljanima koji borave u inozemstvu ponište osobne iskaznice? Zašto se nitko nije potrudio informirati povratnike – umirovljenike da je  nadopunjen Zakon o porezu na dohodak 2012. godine obuhvatio inozemne mirovine? Zašto trenutno u domovini imamo povratnike – umirovljenike koji su došli na rub egzistencije zbog nemara porezne uprave koja je više od tri godine čekala da povratnike obavijesti da su postali porezni obveznici? Tko je proteklih godina, kad je u pitanju iseljeništvo zakazao?

Od početnih 12 dijaspora danas bira fiksno tri saborska zastupnika

 Broj zastupničkih mjesta XI. izborne jedinice mjenjao se od izbora do izbora.  Od početnih 12 zastupnika na izborima 29. studenog 1995., od izbora 2011. dijaspora ima tri glasa…?

Fiksna kvota od tri zastupnika obuhvaća cijeli svijet u jedan okrug.  Dakle, bez obzira koliko će glasača u XI. izbornoj jedinici izaći na izbore, tisuću ili sto tisuća – zastupnika će i dalje biti i ostati tri. No i ta tri glasa su u čestim diskusijama predmet rasprava. Često se može čuti kako “dijaspora” svojim glasovima utječe na mnoge političke odluke u Republici Hrvatskoj.

Ove izmjene Ustava dogovorili su 2010. tadašnja HDZ-ova premijerka Jadranka Kosor i u to vrijeme oporbeni lider Zoran Milanović.

Hoće li se uspjeti izgraditi most prema iseljeništvu?

Od samog osamostaljenja do danas, iseljeništvo se smatralo sastavnim dijelom domovine. Neupitna je uloga iseljeništva tokom domovinskog rata.  Veliki dio iseljenika lomi se između odluke, vratiti se u domovinu ili ostati u iseljeništvu gdje su im djeca i unuci.

Proteklih godina suočeni smo s činjenicom da veliki broj građana napušta domovinu. Suočeni smo i s činjenicom da se mladi Hrvati i potomci Hrvata koji imaju prebivalište u iseljeništvu sve češće odlučuju graditi sigurnu budućnost svojoj djeci izvan domovine. Broj iseljeništva raste…

Krajnje je vrijeme da se počne graditi čvršći most prema iseljeništvu. Ne samo lijepim izjavama nego i učinkovitijim djelovanjem. Krajnje je vrijeme suočiti se s činjenicom da natalitet pada te da do demografske obnove Republike Hrvatske može doći samo ako se povrati duboko poljuljano povjerenje hrvatskog iseljeništva. Kako onih koji već desetljećima borave u inozemstvu, tako i onih koji su domovinu napustili zadnjih godina.

Krajnje je vrijeme prihvatiti iseljeništvo kao sastavni dio domovine i shvatiti da smo jedan narod. Samo zajedništvo može donijeti sveopći boljitak domovini.

Autor


Ruža Studer
Više o autoru