U švicarskim dnevnim novinama, «Tages Anzeiger» u svojem dodatku «Das Magazin» opisali su na osnovi jednog primjera situaciju osobe s prezimenom koje završava na -ić. Nakon što je podnijela zahtjev za švicarsko državljanstvo ta je osoba naišla na određene prepreke. Koje su to prepreke i zašto one postoje? Istražili smo i pronašli odgovore.
Kada je podnio zahtjev, dotični kandidat nije ni slutio da će se suočiti s nenadanim problemima. U dokumentaciji koju je zaprimio iz matičnog ureda zamoljen je da sve osobne podatke točno prekontrolira. Primjetivši da je zaboravio crticu iznad slova c, ispravio je grešku i napisao slovo ć.
Već pet dana nakon što je dostavio dokumentaciju, primio je pismo iz matičnog ureda u kojem su ga obavijestili da u elektroničkom registru matičnog ureda Švicarske nemaju poseban znak za slovo ć te da ga ne mogu obuhvatiti. Zamoljen je da to primi na znanje, te da će ga u registru navesti onim načinom pisanja koji im stoji na raspolaganju.
Na pismu koje je primio, njegovo je prezime bilo ispisano sa slovom ć, naglasak iznad slova c referentica je naknadno unijela kemijskom olovkom. Pogledavši potpis referentice, uočio je da i njezino ime ima neobičnu crticu iznad jednog slova. Kako to da je iznad nekih slova moguće unijeti taj poseban znak, a iznad nekih ne, upitao se i sljedeći dan uputio telefonski poziv i to pitanje u matični ured. «Žao nam je», odgovorila mu je referentica na telefonu, «to je tako, slovo iz mog imena je u registru, Vaše nije i mi Vam tu na žalost ne možemo pomoći.»
Statistike govore da je u matičnom uredu grada Zürich zadnjih godina slovo ć jedno od najpotrebitijih, no ono za razliku od slova š nije u tabeli dozvoljenih posebnih znakova i slova. Odgovornost za tu tabelu leži kod najvišeg upravnog tijela, švicarskog ministarstva pravosuđa i policije (Eidgenössischen Justiz- und Polizeidepartement) u Bernu.
Osoba u ovom primjeru u svom je prezimenu uz slovo ć imala i slovo š. Prihvativši činjenicu da će mu prezime ionako biti izmjenjeno, predložio je matičnom uredu da u njegovom prezimenu izmjene i slovo š jer ionako u žurbi često potpisuje bez kvačice.
Na odgovor nije dugo morao čekati. Referentica matičnog ureda objasnila mu je da su oni dužni koristiti sva «posebna slova» koja im stoje na raspolaganju, te da je slovo š jedno od njih. «Ako želite promijeniti u prezimenu slovo š u s, morate podnijeti zahtjev za izmjenu prezimena,» ljubazno mu je objasnila. Dobio je i informaciju bi ga to koštalo dodatnih 600 franaka. No ako bi zahtjev priložio onom za državljanstvo, dobio bi popust i troškovi bi mu se umanjili.
Tražeći informacije zašto je to tako, pronašli smo zanimljive podatke. Između 1991. – 2014. godine švicarsko je državljanstvo primilo više od 200’000 osoba iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije. Te su se statistike tek zadnjih godina počele korektno obuhvaćati, no još se uvijek pronalaze mjesta i statistike koja sve države obuhvaćaju pod nazivom ex-Jugoslavija.
Dvije trećine svih hrvatskih, bosanskih, srpskih i crnogorskih prezimena završavaju na -ić. Iz ove statistike proizlazi da je više od 100’000 osoba, primivši švicarsko državljanstvo moralo promijeniti svoje prezime.
Na stranicama saveznog ureda za pravosuđe pronalazimo tabelu «s dozvoljenim slovima» koja obuhvaća 83 znaka. Najveći dio njih su slova s takozvanim dijakritičkim znakovima: točkama, crticama, kvačicama, lukovima i kružićima koji se dodaju slovima, iznad ili ispod. U nekim slučajevima i kroz slovo jer je time naglasak imena i prezimena ispravan. Od deset posebnih slova koja su potrebna kad je u pitanju hrvatski jezik (Čč,Ćć,Đđ,Šš,Žž) u ovoj tabeli pronalazimo samo pet slova: š veliko i malo, ž veliko i malo te veliko slovo Đ. U tabeli nedostaju malo slovo đ, te slova č i ć, velika i mala.
Kako to da su neka slova hrvatskog pisma obuhvaćena a neka ne?
Pronalazimo istraživajući na internetu u abecedi različitih europskih jezika zanimljive poveznice s našim hrvatskim. Veliko slovo Đ pronalazi se u farskoj abecedi. Farski jezik govori se na otocima u sjevernom Atlantiku koje pripada Danskoj i broji 50’000 stanovnika. Uz ovo veliko Đ, malo slovo za korespondenciju je ð i ono se, za razliku od malog hrvatskog slova đ pronalazi u ovoj tabeli. Slova Š,š, Ž i ž pronalazimo u proširenoj finskoj abecedi gdje se ta slova koriste da bi se korektno pisale strane riječi. U ovoj tabeli, Finska i Farski otoci su dakle obuhvaćeni s proširenom abecedom pa smo vjerojatno zahvaljujući njima, i mi «dobili» pet slova.
Cjelokupna tabela s posebnim znakovima može se pronaći na službenim stranicama na niže navedenoj poveznici. Tu se također može vidjeti i naputak matičnim uredima kako moraju koja slova, zbog nedostatka odgovarajućeg slova izmjeniti, npr. đ u dj.
Razlog za nemogućost pisati imena i prezima je zastarjeo IT-Sistem Infostar u matičnom registru koji ne obuhvaća slova iz istočne Europe.
Švicarsko ministarstvo pravosuđa i policije objašnjava to ovako: 1. siječnja 2012.g. stupila je na snagu «Uputa o odredbi i pisanju imena stranih državljana», potpisana od savezne vijećnice Simonette Sommaruga. Objavljena je na web stranici EJPD (ministarstva pravosuđa i policije). Tu između ostalog možemo pročitati: »Službeno ime stranih državljana načelno se mora preuzeti nepromjenjeno i u potpunosti iz priloženih osobnih dokumenata, u skladu s brojem 3.2.», no isto tako: »U sistemima koji koriste umanjen skup znakova, posebni se znakovi koriste u skladu s privitkom 2.»
Savezna uprava koristi za obuhvaćanje podataka osoba različite sisteme. Za potragu osoba policija koristi sistem Ripol. Djelatnike stranih predstavništava obuhvaća odjel za vanjske poslove informatičkim sistemom Ordipro. Najvažnijom i najvećem bazom osobnih podataka upravlja ministarstvo pravosuđa u registru osobnih podataka Infostar. Ovaj registar obuhvaća cjelokupno švicarsko stanovništvo i sve Švicarce u inozemstvu. Tu se također obuhvaćaju sva rođenja, vjenčanja, ubilježena partnerstva, priznavanje djeteta, razvodi, promjena spola i smrtni slučaj. Za značenje koje ovaj registar za u njemu registrirane osobe ima, stoji u uputi lijepa riječ «glavni identitet». No baš ovaj sistem – Infostar poznaje, kao jedini od svih sistema umanjeni skup znakova – standardni skup bez slova ć. Za izradu standardnog skupa znakova informatičari EJPD-a uzeli su 2006. u Ženevi kod međunarodnih organizacija normu i tabelu koja počiva na svjetski primjenjenom ISO-Norm 8859-15, koji obuhvaća definiciju zapadnoeuropskih jezika. Da su se tada odlučili za neku drugu smjernicu, na primjer ISO 8859-2 koji obuhvaća srednjoeuropske jezike među kojima je i hrvatski, slovo ć bi se moglo unijeti u švicarsku putovnicu. No u tom slučaju, isključeni bi bili farski, finski i još neki drugi jezici.
Svaka smjernica pokriva iz tehničkih razloga najviše 191 simbola – što je nažalost premalo kad je u pitanju cijela Europa. Ako bi se htjelo obuhvatiti sve europske jezike, potreban je sustav koji bazira na drugoj normi. Naime onaj koji se već nalazi u policijskim tjeralicama i u diplomatskoj bazi podataka UTF-8, koji je identičan sustavu ISO 10646. Diljem svijeta 87,5 % svih web stranica bazira na tom sustavu. Možda se u dotično vrijeme nešto i u Švicarskoj po tom pitanju promijeni…?
Ostaje otvoreno pitanje koliko je osoba u Švicarskoj zbog ovog sustava moralo promijeniti svoje ime i prezime, kao i pitanje zašto sve ove godine nitko o tom nije prozborio?