U Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu, 25. i 26. travnja 2017. održao se znanstveno – stručni skup o 50 godina Ravnateljstva dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu.
Svečanom otvorenju skupa nazočili su, uz organizatore, visoki uzvanici: zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, zadarski nadbiskup Želimir Puljić, vojni biskup Tomo Vukšić, biskupi Pero Sudar, Vlado Košić, Zdenko Križić, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier, državni tajnik Središnjeg ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, v.d. ravnateljica Hrvatske matice Iseljenika Mirjana Piskulić i mnogi drugi.
Kroz program otvaranja vodila je Tanja Popec. U pozdravnim govorima nazočnima su se obratili organizator i uzvanici. Prvi je pozdravio ravnatelj dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu, velečasni Tomislav Markić osvrnuvši se kratko na osnivanje ravnateljstva.
Nadbiskup Puljić u svom je obraćanju spomenuo vrijeme kad je i sam bio predsjednik Vijeća tokom kojeg je susreo mnoge Hrvate širom svijeta. Zahvalio je u svom govoru svima koji su kroz ovih pedeset godina brinuli za iseljenike. Čestitku kardinala Vinka Puljića prenio je biskup Tomo Vukšić. Veliki značaj crkve, kako u domovini tako i izvan nje u svom je govoru istaknuo državni tajnik Zvonko Milas.
Ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier iznio je svoje osobno iskustvo koje je za njega imala katolička crkva kad je s četiri godine napustio Hrvatsku i s obitelji otišao u Argentinu. U posebno drage uspomene ubrojio je Katekizam katoličke crkve koji je dobio od svog oca. «Crkva je u Argentini bila mjesto okupljanja gdje su mjesta imali svi Hrvati, bez obzira kojoj su političkoj opciji ili regiji su pripadali», rekao je u između ostalog u svom govoru Stier.
Slijedio je uvod ravnatelja Markića koji je iznio podatke koliko svećenika i ostalih koji djeluju u inozemnoj pastvi. Uz 197 svećenika djeluje pet đakona, 50 redovnica i 44 pastoralna suradnika kojima u radu pomaže 49 tajnika. Ravnateljstvo je pokrenulo i facebook stranicu putem koje žele povezati katoličke misije i centre.
Nakon otvaranja slijedila su različita predavanja. Dr. Mario Bara izlagao je o hrvatskim migracijama, dr. Daniel Patafta predstavio je početke organizirane pastoralne skrbi među iseljenicima i djelovanje prvog ravnatelja Vladimira Vincea, dr. Tomislav Anić iznio je trideset godina djelovanja mons. Stankovića i kardinala Kuharića, dok je mons. Pero Sudar govorio o djelovanju Vijeća za hrvatsku inozemnu pastvu.
Dušobrižništvo za Hrvate po regijama bilo je podjeljeno u različite djelove. Prvi dan govorilo se o radu u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi, Južnoj Americi i Južnoafričkoj Republiki, Oceaniji i Skandinaviji. U Filmskoj akademiji koja je bila na završetku prvog dana prikazana je u pet različitih isječaka iz emisija koje prate i govore o djelovanju hrvatskih katoličkih zajednica u svijetu važnost i doprinos HRT-a u očuvanju identiteta hrvatskih katolika u dijaspori.
Drugi dan predstavljeno je dušobrižništvo u Njemačkoj, Švicarskoj, Zapadnoj Europi, Austriji i Sloveniji.
Dušobrižništvo među hrvatskim iseljenicima u Njemačkoj iznio je dr. Adolf Polegubić, urednik časopisa “Živa zajednica”. Iznio je da je prema podacima HKM u 2001. godini u Njemačkoj bilo 308’337 Hrvata, te da se danas pretpostavlja da ih ima između 350.000 i 400.000. Trenutno u Njemačkoj djeluje 96 Misija koje su podjeljene u šest pastoralnih područja. Uz 89 svećenika, u Njemačkoj djeluje 4 đakona i 50 pastoralnih suradnika.
Fra Mićo Pinjuh, voditelj HM St. Gallen govorio je o 50 godina dušobrižništvu u Švicarskoj. Predstavio je aktivnosti Misija i posebno istaknuo dvodnevno hodočašće Gospi u Einsiedeln, «Rumeni list» koji je okupljanje hrvatske katoličke mladeži i «CroMin» – susret ministranata i malih misijskih zborova. Govorio je i o glasilu «MOVIS» koji se šalje na 14.000 adresa. Fra Mićo je istaknuo da u Švicarskoj trenutno djeluje 12 katoličkih misija o kojima skrbi 15 hercegovačkih franjevaca.
O današnjem stanju hrvatskih iseljenika u zapadnoj Europi izlagao je vlč. Stjepan Čukman. Iznio je statistiku po zemljama i predstavio Hrvatske katoličke misije.
Uz djelovanje u Francuskoj, Nizozemskoj, Belgiji, Engleskoj, zbog nedavnog iseljavanja osnovana je najmlađa Misija u Dublinu. Uz njih, spomenuo je i Italiju i naglasio kako tamo nema organiziranog dušobrižništva za Hrvate.
Skrb i dušobrižništvo za Hrvate u Austriji predstavio je fra Željko Baković iz HKM Beč. Pojasnio je da na području Austrije djeluje osam misija u kojima je namješteno 14 svećenika i jedan trajni đakon, te da se misna slavlja, susreti i okupljanja održavaju u pedeset filijala.
O dušobrižništvu u Sloveniji govorio je delegat HIP-a fra Marko Prpa. Hrvatski katolici u Sloveniji se okupljaju u četiri zajednice: Ljubljani, Mariboru, Novom Mestu i Portorožu. Uz predstavljanje, istaknuo je kako ni jedna od tih zajednica nema vlastite prostorije, niti su u crkvenom i civilno-pravnom pogledu ustrojene. Spomenuo je i godišnje događanje „Božićni dani”.
U završnom dijelu predstavljena je uloga društvenih mreža u pastoralu iseljenika. O tom su govorili voditelj HKM London fra Ljubomir Šimunović i Sandro Baričević, međunarodni stručnjak za odnose s javnošću. Pozitivno iskustvo potaknulo je Šimunovića da pokrene facebook stranicu jer se tim putem, kroz primjer stranice “Hrvati katolici u Irskoj” brže i lakše dođe do mladih vjernika.
Ovom dijelu skupa nazočio je banjolučki biskup Franjo Komarica, koji je svima koji se zalažu za dušobrižništvo Hrvata u iseljeništvu zahvalio. „Neka vas dobri Bog i dalje podrži u svetoj službi u koju vas je pozvao”, rekao je biskup Komarica.
O novom valu iseljavanja izlagala je doc. dr. Rebeka Mesarić Žabčić, viša znanstvena suradnica za migracije i narodnosti. Ulaskom u Europsku uniju pokrenuo se novi emigratski val prema članicama Europske unije. Najpopularnija odredišta bila su u početku Njemačka, Austrija i Švicarska, dok se u međuvremenu kao sve popularnija destinacija navodi Irska. Od prekomorskih zemalja najčešći cilj je Australija. Širina i dalekosežnost novog vala iseljavanja je vrlo zabrinjavajuća jer obuhvaća mlade i obitelji. Budući da ne postoji Registar stanovništva o iseljenim građanima, podaci koji se navode su često neprecizni i neujednačeni, naglasila je Mesarić.
U predavanju koje je iznio prof. dr. Pero Aračić obuhvatila se opravdanost i smisao hrvatske inozemne pastve u budućnosti. Njegovo izlaganje pozabavilo se između ostalog pitanjima: «Treba li se u domovinama Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini smanjivati, a na kontinentima povećavati broj zajednica?» i pitanjem «Hoće li Hrvatima za više desetljeća Hrvatske katoličke misije/župe u inozemstvu biti jedina domovina?». «Zabrinjavajući je broj iseljenika koji još uvijek napuštaju Domovinu,» naglasio je u svom izlaganju Aračić.
Na okruglom stolu pod nazivom »Povratak u Domovinu» koji su moderirali doc. dr. Rebeka Mesarić Žabčić i doc. dr. Mario Bara, o svojim su iskustvima govorili povratnici iz Australije, dr. Natasha Levak i Don Darko Markušić, te dr. Stjepo Bartulica, useljenik iz SAD. Njihovi primjeri najbolji su pokazatelji da treba njegovati vezu prema iseljeništvu. Iako će biti Hrvata koji će se asimilirati u novim zajednicama, ovi svijetli primjeri bude nadu da još uvijek ima i onih koji svoju domovinu i domovinu svojih predaka dovoljno vole da napuste nove sredine i odluče svoju budućnost graditi u Hrvatskoj.
Dvodnevni skup završio je zahvalnim euharistijskim slavljem u zagrebačkoj prvostolnici. Slavlje je predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, a dio slavlja bili su zadarski nadbiskup Želimir Puljić, riječki nadbiskup Ivan Devčić, đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, splitsko – makarski nadbiskup Marin Barić, biskupi – sudionici zasjedanja, predsjednik Vijeća za inozemnu pastvu biskup Pero Sudar, ravnatelj dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu dr. Tomislav Markić i oko stotinu svećenika, veliki dio onih koji su djelovali ili još uvijek djeluju u inozemstvu.
“Večeras je na znakovit način, uz grob bl. Alojzija Stepinca predstavljena crkva Hrvata u domovini i inozemstvu. S nama su nadbiskupi i biskupi, provincijali, provincijalne poglavarice, svećenici, redovnici i naši misionari koji diljem svijeta okupljaju hrvatske vjernike. Tu su i redovnice, vjernici laici. Večeras ovdje predstavljamo vjeran hrvatski narod. Stoga preporučimo one za koje služimo, kojima služimo i kojima naviještamo evanđelje”, u svom je uvodu rekao kardinal Bozanić. Istaknuo je također da ova obljetnica sadrži zahvalnost za dijela dobrote u prošlosti, no da je pogled usmjeren u budućnost. Također je podsjetio da su na skupu spomenuta brojna imena onih s kojima se je surađivalo i slavilo. “Oni koji domovinu napuštaju, često imaju polazište u nekoj muci. Hrvatske katoličke misije pokazale su desetljećima kroz mise i nedjeljna euharistijska okupljanja da se majčinski skrbe za iseljenike. Dobro je da mladi upoznaju druge dijelove svijeta, ali je isto tako neophodno da hrvatske vlasti i svi koji su odgovorni u domovini stvaraju uvjete za ostanak i povratak Hrvata iz iseljeništva”, poručio je zagrebački nadbiskup.
U molitvi vjernika molilo se za svećenike i sve one koji su djelovali i još uvijek djeluju u iseljeništvu, za sve hrvatske iseljenike, te za domovine Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Svečano slavlje završilo je blagoslovom kardinala Bozanića i hrvatskom himnom.
Bila su ovo dva dana puna prekrasnih susreta onih koji svoj hrvatski narod rasut po cijelom svijetu nisu zaboravili. Zahvaljujući njima, očuvao se nacionalni identitet Hrvata u iseljeništvu i ono najvažnije – vjera.