Iseljeništvo i domovina 1.

Skulptura umjetnika Francesa Brune Catalano koja simbolizira prazninu koja nastaje u čovjeku koji iz bilo kojeg razloga napušta svoju zemlju, svoj život, svoje prijatelje…

O hrvatskom iseljeništvu pisalo se, piše se i govori, kako u domovini, tako i diljem svijeta po kojem su Hrvati rasuti. Iseljavanje tijekom zadnjih godina potiče tu temu, problemi koje povratnici iz iseljeništva imaju učestali su sadržaji diskusija na mjestima gdje se Hrvati okupljaju.

Koliko pažnje se iseljeništvu i problemima iseljeništva poklanja, počevši od medija, vladajućih struktura do razmišljanja sunarodnjaka u domovini? Najveći problem za iseljenike je nezadovoljavajući protok informacija. Izmjene zakonskih odredbi često do iseljeništva dopru tek onda kad se suoče s problemima.

Ponukani pitanjima, komentarima i razmišljanjima koja nam čitatelji portala Moja Domovina sa svih strana svijeta upućuju, u više priloga opisat ćemo tko se u domovini, kad je u pitanju iseljeništvo za njega skrbi.

U ovom prvom članku donosimo kratak osvrt na odnos vladajućih struktura prema iseljeništvu proteklih godina.

Od Ministarstva iseljeništva do Državnog ureda

Onaj dio iseljeništva koji hrvatsku politiku prati od samog početka samostalnosti Republike Hrvatske, svjestan je promijena politike prema iseljeništvu. Moglo bi se zaključiti – kako se mijenjala Vlada, tako se i odnos prema iseljeništvu mijenjao.

Ministarstvo iseljeništva s prvim ministrom Gojkom Šuškom, povratnikom iz Kanade kao takvo uspostavljeno je odmah po osnivanju prve Vlade Republike Hrvatske, 30. svibnja 1990. godine. Domovinski rat donio je u ministarstvu promjene, Šušak preuzima druge obveze i na čelo Ministarstva iseljeništva imenuje se 2. prosinca 1991. godine dr. Zdravko Sančević, povratnik iz Venezuele. Glavna zadaća ministarstva bila je u to vrijeme donošenje potrebne zakonske regulative o iseljeništvu, te diplomatska, gospodarska, kulturna i informativna povezanost domovine s hrvatskim iseljeništvom. U ministarstvu su se uspostavili odjeli za iseljeništvo i hrvatske manjine.  Dr. Sančević svoju dužnost obnaša kratko vrijeme – do 12. kolovoza 1992. godine. Slijedi ukidanje ministarstva  i neuspjeli pokušaj da se djelatnost preustroji kroz Hrvatsku maticu iseljenika.

Budući da je u to vrijeme na sve strane u iseljeništvu prikupljana humanitarna pomoć za domovinu, ukidanje ministarstva rezultiralo je u iseljeništvu nerazumijevanjem i velikom razočaranošću.

Osnivanjem «Ministarstva povratka i useljeništva» na čelu kojeg je bio povratnik iz Kanade, ministar Marijan Petrović prema iseljeništvu se opet uspostavlja konstruktivna veza. To ministarstvo djeluje od svibnja 1995. do lipnja 1999. godine. Iako je ostvarilo određene zakonske pomake i gospodarske rezultate, ukida se dolaskom sedme Vlade i iseljeništvo ostaje bez ministarstva.

Nakon toga, 2000. godine pri Ministarstvu vanjskih poslova uspostavlja se «Uprava za hrvatske manjine, iseljeništvo i useljeništvo».

Do pozitivnog pomaka prema iseljeništvu dolazi tek 21. listopada 2011. godine, kada se usvaja Zakon o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske  i sredinom 2012. godine osnivaju «Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske» te «Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Osnivanjem državnog ureda koji se »skrbi za sve Hrvate izvan Republike Hrvatske»: Hrvate u Bosni i Hercegovini, hrvatske manjine i hrvatsko iseljeništvo, sve se stavilo pod jedan krov. Savjet koji je s mandatom od četiri godine u rujnu 2017. imenovan po drugi put i u kojem se nalaze zastupnici Hrvata iz Bosne i Hercegovine, hrvatskih manjina i hrvatskog iseljeništva pomaže Državnom uredu u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate koji žive izvan granica  Republike Hrvatske. Zastupljenost članova Savjeta određena je sukladno brojnosti Hrvata u dotičnoj državi.

Zastupnici iseljeništva u Hrvatskom saboru

U skladu s promjenjivom politikom, mijenjao se i broj zastupnika iseljeništva u Hrvatskom saboru. XI. izborna jedinica je zasebna izborna jedinica za izbor zastupnika koje biraju hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj. Od početnih 12. zastupnika, danas se u XI. izbornoj jedinici biraju fiksno tri zastupnika. Međutim, teško da se iseljeništvo može identificirati sa zastupnicima koji ih zastupaju i koji nisu upoznati s njihovim problemima.

Više u sljedećem članku…

Autor


Ruža Studer
Više o autoru