Povodom obilježavanja 650 godina Bečkog sveučilišta, u Velikom Borištofu se pod naslovom Hrvati na Bečkom sveučilištu:650 plus uz druge srodne teme održao simpozij s uglednim znanstvenicima
Simpozij je pozdravnim govorom otvorila ravnateljica Hrvatske akademske zajednice u Austriji Anamarija Manestar. Poseban pozdrav uputila je nazočnim gradišćanskim Hrvatima, čiji je dolazak pokazao neraskidive veze između gradišćanskih Hrvata i Hrvata koji su došli iz matične zemlje. Za očuvanje hrvatskog jezika i kulture tokom 500 i više godina uručili su HAZ-ovci ovim simpozijem gradišćanskim Hrvatima priznanje.
Dr. Josip Seršić govorio je o hrvatskim predstavnicima humanizma u diplomaciji. Posebno je istaknuo hrvatske humaniste na sveučilištu i hrvatske protestante.
Zbog nedostatka sveučilišta u Zagrebu studenti su morali studirati u susjednim državama. Najčešće su odlazili na sveučilišta u u Graz, Budimpeštu, Trnavu i Innsbruck. Koliko je Hrvata bilo u prošlosti na navedenim sveučilištima predočio je Robert Hajszan, austrijski povjesničar, publicist i filolog, prosvjetni i kulturni djelatnik koji slovi kao vrsni poznavatelj povijesti, jezika i cjelokupne kulture Hrvata u Gradišću. Statistike govore da ih je najviše bilo u Grazu a najmanje u Innsbrucku.
O reformama Marije Terezije i Josipa II svoje je znanje s nazočnima podijelila znanstvenica s Hrvatskog instituta za povijest Ivana Horbec. Istaknula je između ostalog reformaciju bečkog medicinskog fakulteta i promjene koje su znatno utjecale na profesionalizaciju i emacipaciju kirurgije u Hrvatskoj kada kirurgija postaje akademska disciplina i bitna u strukturi javnog zdravstva.
Važnu ulogu teološkog studija u Beču i Frintaneuma u oblikovanju uspješnih karijera hrvatskih svećenika na crkvenom, političkom i znanstvenom polju iznijela je u svom izlaganju Vlasta Švoger. Prikazala je to primjerom desetak svećenika iz Hrvatske iz 19. stoljeća koji su stekli doktorat teologije na sveučilištu u Beču.
Hrvatski književnik Herbert Gassner govorio je o gradišćanskom Hrvatu isusovcu i rektoru Zagrebačke akademije (Academia Zagrabiensis) od 1666. do 1670. godine
U skopu prakse u Hrvatskom centru u Beču Mihael Maljak došao je do istraživanja koliki je bio broj gradišćanskih Hrvata na Bečkim sveučilištima zadnjih 20 godina. Od 317 studenata akademski stupanj bakaleurata imalo je 33 studenata, diplomskih njih 29, magistriralo je 240, dok broj dokoranata iznosi skromnih 15.
Akademik Nikola Bencsics upozorio je na nepotpune podatke o povijesti gradišćanskih Hrvata. Naglasio je da je obrađeno razdoblje osnovnog obrazovanja, dok se o srednjem i visokom obrazovanju gradišćanskih Hrvata malo zna, pogotovo za razdoblje koje je starije sto i više godina.
O Ivanu Kostrenčiću, prvom profesionalnom knjižničaru i prvom hrvatskom sveučilišnom knjižničaru s bečkom diplomom i iskustvom rada u dvorskoj biblioteci u Beču govorila je Anamarija Manestar. Taj znameniti Crikveničan istodobno je bio i dugogodišnji blagajnik i tajnik Matice hrvatske.
Kroz simpozij su vodili moderatori Igor Lacković i Stefan Pauer.