Hrvatska je na putu prema izumiranju!

U organizaciji Hrvatsko-švicarskog gospodarskog kluba, dr. Stjepan Šterc, najpoznatiji hrvatski demograf, održao je dvije tribine na temu “Demografski razvoj kao temelj planiranja ukupnog razvoja”: prvu u subotu, 14.4.2018. u Dietikonu, u prostorijama Hrvatske dopunske škole, a drugu u nedjelju, 15.4.2018. u Luzernu, u prostorijama HKSD “Zrinski”.

Na jednom i na drugom mjestu dvorana je bila puna; došlo je 60-ak posjetitelja iz različitih krajeva njemačkog govornog područja Švicarske. U Dietikonu su među posjetiteljima tribine bili generalni konzul RH u Zürichu, Slobodan Mikac, i voditelj Hrvatske katoličke misije u Zürichu, fra Ivan Prusina, a u Luzernu predstavnik veleposlanstva RH u Bernu, Vedran Konjevod, i voditelj Hrvatske katoličke misije u Luzernu, fra Branko Radoš. Na obadvije tribine bila je nazočna potpredsjednica Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH, Ruža Studer-Babić.

Obadvije tribine otvorio je u ime Gospodarskog kluba njegov predsjednik, Damir Petkov, uputivši pozdravne riječi te opisavši ukratko ciljeve Gospodarskog kluba. Potom je dao riječ dr. Stjepanu Štercu, koji je svoja dva izlaganja izveo vrlo dinamično, pa i emotivno. Ustvrdio je da su svi demografski trendovi, nažalost, negativni: “Hrvatska je na putu prema izumiranju!” Osim toga je naglasio da golemi državni dug iz prijašnjih godina može vratiti samo jedna četvrtina sveukupnog stanovništva Hrvatske što svakako nije ohrabrujuće. Stoga je za 5 do 10 godina vrlo upitno hoće li opstati tri stupa mirovinskog osiguranja, koja su temelji socijalnog mira.

Od uspostave RH pa naovamo došlo je, prema dr. Štercu, nedvojbeno do poremećaja vrijednosnog sustava po pitanju pravnih, političkih, kulturnih i inih kriterija; to se zrcali i u činjenici da jedan velik dio ljudi, koji napušta Hrvatsku, to ne čini jer nema posla, nego jer ne vjeruje u svoju budućnost i u budućnost svoje djece s obzirom da je društvo ispolitizirano i iskorumpirano.

Dr. Šterc je postavio pitanje, mogu li tenkovi i zrakoplovi biti važniji od djece kad se radi o samom opstanku hrvatske nacije. Prema raznim statistikama polazi se od toga da Hrvatsku godišnje napušta 80 tisuća ljudi; budući da godišnje umire 20 tisuća ljudi više nego što se rađa, Hrvatska bilježi godišnje gubitak od 100 tisuća ljudi. Za Hrvatsku bi to za 10 godina bila čista katastrofa. Ništa bolja situacija nije u Bosni i Hercegovini, gdje danas živi oko 350 tisuća Hrvata; prema popisu stanovništva iz 1991. bilo ih je 760’852 – ovaj je broj do danas više nego prepolovljen.

Istaknuo je da Hrvatska spada u pet najstarijih populacija u svijetu što bi za hrvatske političare moralo biti krajnje alarmantno. U svezi s time je rekao da je s gradom Zagrebom postignut dogovor, prema kojem će on iz svog proračuna izdvajati financijska sredstava za poticaj života na područjima izvan glavnog grada Hrvatske. Vlada RH trebala bi po dr. Štercu također raditi u tom smjeru, rasporedivši pojedina ministarstva izvan Zagreba.

Dr. Šterc se osvrnuo i na demografske promjene izvan Hrvatske, ukazavši n.pr. na Afriku, gdje će broj stanovnika od sadašnjih 1.186 milijardi porasti do konca stoljeća na 4.387 milijardi stanovnika, dočim će u Europi do konca stoljeća stanovništvo pasti od 738 milijuna na 646 milijuna.

Da bi se zaustavio pad stanovništva u Hrvatskoj, potrebno je nadasve racionalno reagirati i ugledati se, među ostalim, u države poput Izraela i Irsku, koje su svoje iseljenike proglasili sastavnim dijelom svoje nacije, pridajući im tako istu važnost, koju uživaju i sami stanovnici Izraela, odnosno Irske. Povratak irskih iseljenika, kojih po svijetu ima 15 puta više nego u samoj Irskoj, potiče se fiskalnim mjerama, oslobađajući poduzetnike prvih 10 godina od poreza na dobit. Nadalje je važno poticati djelatnosti vezane za bogatstvo Hrvatske: bile one intelektualne, bile one prostorne. Hrvatskomiseljeništvu, koje broji 3.350 milijuna ljudi teje iz godine u godinu najveći ulagač u Hrvatsku (u prosjeku 14.3 milijardi kn), pripada pritom posebna uloga.

Poslije obadva izlaganja uslijedile su zanimljive i žive rasprave, koje je vodio Damir Petkov. Dr. Šterc je i tom prilikom pokazao svoje golemo znanje, ali i volju suočiti se i s kritičnim stavovima hrvatskih ljudi u Švicarskoj čime je pridobio još veće simpatije publike.

Tekst:
Damir Petkov

Foto:
Vlatka Komarić / Ruža Studer Babić

Izvor:
ksw-club.ch