Otvorenje izložbe istaknutog Hvaranina i hrvatskog iseljenika Ivana Vučetića na Hvaru

U godini velike obljetnice – 150 godina organiziranog turizma u Hvaru i povodom 160 godina od rođenja „foranina“ i hrvatskog iseljenika Ivana Vučetića, Grad Hvar i Hrvatska matica iseljenika otvorit će izložbu IVAN VUČETIĆ, Foranin sa svjetskom adresom. Svečano otvorenje upriličeno je za 20. srpnja, u 21 sati u Gradskoj loži.

Izložbom će se prikazati multimedijalni projekt „Vučetić/Vucetich“ autorice prof. Ljerke Galic, rukovoditeljice Odsjeka iseljeničke baštine pri Hrvatskoj matici iseljenika, nastao je pred 10 godina (tada u svesrdnu pomoć Ministarstva unutarnjih poslova, Hrvatske gospodarske komore, te gradova domaćina)  u prigodi obilježavanja 150.godišnjice rođenja hrvatskog iseljenika Ivana Vučetića rođenog u Hvaru  (tadašnjoj Lesini) na otoku Hvaru 1858., umrlog i pokopanog u Argentini 1925.godine.

Eksponati za izložbu (predmeti i dokumentacija) posuđeni su iz policijskog muzeja argentinskog  grada La Plate koji je i osnovan nakon što je svu svoju ostavštinu Ivan Vučetić poklonio tom gradu, te bio prvim direktorom nekoliko mjeseci  prije svoje smrti.

U izložbenom paviljonu , tlocrtne derivacije papilarne linije otiska prsta autora arhitekta Davida Lušičića u 16 postamenata izložena je građa iz života i postignuća Ivana Vučetića: istražujući metode identifikacije po otisku prstiju, ustanovio je 4 osnovna tipa papilarnih linija: krug, luk te lijevu i desnu zamku, te dokazao da su to dijelovi tijela koji se od rođenja nikada ne mijenjaju, pa su, stoga, i najpouzdaniji osobni znak raspoznavanja  živih bića (i životinje, naime, i biljke imaju papilarne linije).

Sprava, koju je nazvao „Daktilonom“ u središnjem postamentu, zorno predočava tipove otisaka i za svaki prst lijeve i desne ruke točno pokazuje tip otiska.

Vučetićevo otkriće i danas je najpouzdanija identifikacijska metoda koja se primjenjuje u cijelom svijetu;  počela se primjenjivati nakon što je kao policijski vježbenik argentinskog okruga Buenos Aires  1892. po krvavom otisku u čuvenom „Slučaju Rojas“  koji je ušao u anale svjetske kriminalistike u jednom argentinskom selu otkrio čedomorku, te dokazom oslobodio krivooptuženog.

Vučetić je posjedovao humanističku naobrazbu, govorio je nekoliko jezika, te je bio glazbeno obrazovan: u austro-ugarskoj mornarici u Puli vodio je Vojni orkestar( za koji je pisao glazbu), a u La Plati je osnovao Policijski orkestar, uz to što se bavio humanitarnim radom i potpomagao obitelji policijskih službenika.

U svojoj drugoj domovini Argentini  gdje žive njegovi potomci iz tri braka, Juan Vucetich vrlo je cijenjen i poštovan, a u Hrvatskoj je izložba 2008. obišla gradove: Zagreb, Pulu, Opatiju, Hvar, Split, te Trst i Milano, sve one koji su posredno ili neposredno bili vezani uz njegov život u doba Austro-ugarske monarhije. Prilikom pristupanja Europskoj uniji izložba je predstavljala Hrvatsku u Palači pravde u njemačkom grdfu Muenchenu 2013.

Hrvatska pošta po prvi puta je 2008.  izdala je prigodnu poštansku marku, dok je argentinska to izvela u dva navrata.

U Zagrebu pri ravnateljstvu policije već šezdesetak  godina djeluje Centar za forenzička ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“, sa najsuvremenijom opremom u ovom dijelu Europe. I oni ce kao i do sada rado sudjelovati  i pri otvorenju publici po želji uzimati otiske prstiju koje će ista moći ponijeti za uspomenu.

Uspjeh projekta „Vučetić/Vucetich“ pribavio je autorici Ljerki Galic „Plaketu grada Hvara“ koja joj je uručena 2009. godine.