EU fondovi i Brexit mogu biti šansa za Hrvatsku

“Kako u 3 mjeseca pokrenuti gospodarski razvoj Hrvatske?” bio je naslov tribine, na kojoj je u subotu, 8.9.2018., govorio dr. Josip Stjepandić, inženjer, koji živi i radi u Njemačkoj, suautor nekoliko knjiga iz tehničkih znanosti i predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u dijaspori i domovini. U prostorijama HKSD “Zrinski” u Luzernu okupilo se oko dvadesetak ljudi, kojima su se prvo obratili Miša Tomić ispred kluba “Zrinski”, te organizator Damir Petkov, predsjednik Hrvatsko-švicarskog gospodarskog kluba, kazavši da naslov tribine zvuči, dakako, pretenciozno i pomalo provokativno, ali je on tim zanimljiviji.

Dr. Stjepandić je u početku iznio što se odmah može poduzeti:

1. Dovesti radna mjesta u Hrvatsku umjesto izvoza radne snage.
2. Iskoristiti postojeću infrastrukturu za otvaranje radnih mjesta.
3. Aktivirati zapuštenu imovinu.

Vezano za prvu točku dr. Stjepandić je kazao da su nove članice Europske unije (EU) poprište velikih investicija, u čemu prednjači automobilska industrija. Naime, svake dvije godine otvaraju se jedna do dvije nove tvornice; tako su u posljednje dvije godine BMW i Daimler ušli u Mađarsku, JLR u Slovačku te Magna Steyr u Sloveniju. Ovisno o veličini tvornice, takve investicije donose 6 do 20 tisuća novih radnih mjesta. “No, nažalost”, ustvrdio je dr. Stjepandić, “su značajnije investicije zasad zaobišle Hrvatsku”. Prema njegovom mišljenju ipak još nije sve izgubljeno s obzirom da se u svezi s Brexitom očekuje odlazak velikog broja proizvođača sa “otoka” na “kontinent”: “Hrvatska bi tu priliku svakako morala iskoristiti!”

Nadalje je dr. Stjepandić upozorio na to da tvrtka Siemens investira u novu tehnologiju 3D print: “Nije mi poznato je li u jugoistočnoj Europi dosad bila podignuta takva tvornica. Prva zemlja, koja pridobije takvog investitora, imat će u svakom slučaju značajnu početnu prednost. Istočna Slavonija ima glede toga gotovo idealan zemljopisni položaj.”

Osvrnuo se i na činjenicu da njemački zdravstveni sustav nudi jedan dugi popis zemalja, u kojima građani Njemačke mogu otići na medicinsku rehabilitaciju. Međutim, kao i u slučaju automobilske industrije, Hrvatske nema na popisu.

U svezi s aktiviranjem zapuštene imovine dr. Stjepandić je predložio da prodaja takvih objekata mora biti uvjetovana s obnovom u roku od 12 mjeseci, te da se uz to koriste subvencije iz EU fondova. Pritom je naglasio da su u razdoblju od 2014. do 2016. iskorištena marginalna financijska sredstva što se tijekom 2017. ipak nešto poboljšalo, ali je i tada povučeno svega 10% od predviđenih sredstava. “Neiskorištena sredstva iz prijašnjih godina se teoretski mogu korisiti do konca planskog razdoblja, no zato su potrebni projekti”, podcrtao je dr. Stjepandić.

Naravno da su posjetitelji tribine postavili pitanje, zašto se, pak, ne poduzmu takvi ili slični koraci da bi se pojačao gospodarski razvoj Hrvatske. Dr. Stjepandić iznio je, među inim, da bi značajan rast izazvan stranim investicijama umanjio dominantan utjecaj domaće gospodarsko-političke oligarhije, premda bi im posao najprije procvjetao. Značajan gospodarski rast doveo bi do još veče razlike između Hrvatske i Srbije što onim snagama, koje zagovaraju i promiču “regiju”, ne bi odgovaralo. Osim toga bi to dovelo do još večih investicija inozemnih Hrvata što, pak, nije u skladu s tendencijom uskraćivanja njihovih političkih prava.

Usljedila je rasprava, koju je vodio Damir Petkov, te su u njoj iznešeni razni stavovi glede ove problematike. Ipak, svi su se složili oko toga da ključ uspjeha leži u hrvatskoj politici, koja prvo mora definirati nacionalnu strategiju te stvoriti potrebne zakonske, porezne, ali i moralne uvjete za gospodarski razvoj. Bez toga od svega navedenoga, nažalost, ne će ništa uroditi plodom.

Tekst: Damir Petkov / Foto: Vlatka Komarić i Damir Petkov