S 1. siječnja 2019. počinje primjena devet izmijenjenih poreznih zakona koji bi, prema najavama ministra financija Zdravka Marića građane i poduzeća trebao rasteretiti za oko tri milijarde kuna. Samo zbog nižih stopa PDV-a na meso, ribu, voće i povrće, suho mahunasto povrće, jaja i pelene te na bezreceptne lijekove, prosječna bi obitelj, prema nekim procjenama, mogla imati oko 1.000 kuna niže mjesečne troškove.
S druge strane, veće plaće mogu očekivati oni koji zarađuju više od 17.500 kuna mjesečno te radnici s minimalnim plaćama koje rastu s 2.751 na 3.000 kuna.
U paketu devet zakona čija primjena počinje početkom ove godine su izmjene i dopune zakona o porezu na dodanu vrijednost, na dohodak, na dobit, na promet nekretnina, o doprinosima, o trošarinama, o fiskalizaciji u prometu gotovinom, o administrativnoj suradnji u području poreza te Općeg poreznog zakona.
Niži PDV negdje već snizio cijene
Izmjene Zakona o PDV-u donose smanjenje stope toga poreza s 25 na 13 odnosno pet posto za određene proizvode. Sniženom stopom od 13 posto oporezivati svježe ili rashlađeno meso, isporuka živih životinja, riba, voće i povrće, jaja, mahunasto suho povrće te dječje pelene.
Neki veliki trgovački lanci su cijene tih proizvoda smanjili već od 1. prosinca prošle godine, a očekuje se da će ih u narednim mjesecima slijediti i ostali trgovci.
Sniženom stopom od 13 posto oporezivat će se i usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika.
Za bezreceptne lijekove stopa PDV-a pada s 25 posto na pet posto i time se izjednačava sa stopom po koji se oporezuju lijekovi koji se izdaju na recept.
Izjednačava se i stopa PDV-a na knjige, novine i časopise, neovisno u kojem su obliku. Do sada su samo tiskana izdanja bila oporezovana sniženom stopom od 5 posto, a od 2019. s 25 posto na pet posto past će stopa PDV-a i na elektronička izdanja knjiga, udžbenika i drugih publikacija.
Brži ulazak u sustav PDV-a
Po novome porezni obveznici će u sustav PDV-a ulaziti tijekom godine, čim prijeđu prag od 300 tisuća kuna, a ne više početkom iduće kalendarske godine.
Nadalje, ukinut je i vrijednosni prag od 400 tisuća kuna za priznavanje pretporeza od 50 posto za nabavu ili najam osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz.
Po novome će porezno tijelo moći od poreznog obveznika tražiti podnošenje instrumenta osiguranja plaćanja, ako sumnja u opravdanost dodjele PDV ID broja te prilikom stjecanja rabljenog prijevoznog sredstva iz EU-a.
Porez na dohodak: Prag za stopu od 24 posto podignut na 30.000 kuna
Niz novina donose izmjene Zakona o porezu na dohodak, a jedna od najvažnijih je proširenje porezne osnovice za primjenu stope od 24 posto. Do sada se stopa od 24 posto primjenjivala na poreznu osnovicu do 17.500 kuna mjesečno (210 tisuća kuna godišnje), no sada je taj prag podignut na 30.000 kuna (360 tisuća kuna godišnje).
Tako će se od početka 2019. viša stopa poreza na dohodak od 36 posto primjenjivati na poreznu osnovicu iznad 30.000 kuna mjesečno.
Niži ukupni doprinosi na plaću
Od početka 2019. godine ukidaju se dva doprinosa na dohodak – za zapošljavanje od 1,7 posto i za zaštitu zdravlja na radu od 0,5 posto, ali se istodobno povećava doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15 na 16,5 posto.
Time se opterećenje doprinosima na plaću snižava sa 17,2 na 16,5 posto. Prema izračunu Ministarstva financija, to će poslodavcima smanjiti izdatke za ukupno oko 900 milijuna kuna, a Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje donijet će dodatnih 1,35 milijardi kuna.
No, kako je riječ o doprinosima na plaću koji su teret poslodavca to nema izravnog učinka na neto plaće radnika, već će o tome odlučivati sami poslodavci.
Zakon predviđa i da se prilikom utvrđivanja godišnje obveze doprinosa priznaju ostvarena oslobođenja od plaćanja doprinosa na plaću – mlada osoba do 30 godina života, osoba koja se prvi put zapošljava, dijete branitelja starijeg od 29 godina i radnik kojem društvo u kojem nije član uprave isplaćuje minimalnu plaću.
Veće olakšice za uzdržavane članove obitelji
Izmjene Zakona o porezu na dohodak donose i novine kod primitaka koji ne ulaze u cenzus od 15.000 kuna za priznavanje osobnog odbitka za djecu i druge uzdržavanje članove.
Od ove godine roditelji učenika i studenata koji primaju stipendije ili nagrade za izvrsnost i temeljem toga ostvare primitke veće od 15.000 kuna, moći će ostvarivati poreznu olakšicu.
Ograničenje od 15.000 kuna više se neće odnositi ni za potpore djetetu za školovanje do 15. godine života odnosno do završetka osnovnoškolskog školovanja koju poslodavac isplaćuje djetetu radnika ili bivšeg radnika kod kojeg je nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti.
Proširen je i krug uzdržavane djece za koje se može koristiti osobni odbitak te će se od početka 2019. uzdržavanom djecom smatrati i djeca koju poočimi i pomajke uzdržavaju. Ujedno uzdržavanim članovima uže obitelji smatraju se i maćehe odnosno očusi koje uzdržava punoljetno pastorče.
Pred sam kraj 2018. ministar Marić najavio je i izmjene Pravilnika o porezu na dohodak kojim je povećan neoporezivi iznos naknade za novorođenče s 3.362 kune na 10.000 kuna. Tako će poslodavci svoje zaposlenike moći nagraditi s čak tri puta većom nagradom za novorođenče nego do sad.
Promjene kod dohotka od osiguranja, dionica, u poljoprivredi…
Novina je brisanje iz zakona dohotka od osiguranja kao jednog od oblika oporezivog dohotka. Tako se od ove godine dohotkom od osiguranja više ne smatraju uplaćene i porezno priznate premije dobrovoljnog osiguranja, kao ni uplaćene i porezno priznate premije životnog osiguranja.
Zakonskim se izmjenama pojednostavljuje i oporezivanje primitaka po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica po povoljnijim uvjetima. Ti primici se više ne tretiraju kao dohodak od rada već kao dohodak od kapitala i oporezivat će se stopom od 24 posto.
Također, primici ostvareni privremenim odnosno povremenim poslovima u poljoprivredi oporezivat će se po stopi od 12 posto kao konačan drugi dohodak.
Temeljem izmjena Zakona o porezu na dohodak od ove godine odluku o visini paušalnog poreza na dohodak za iznajmljivače u turizmu po krevetu, odnosno smještajnoj jedinici u kampu donosit će lokalne jedinice. Zakonom je regulirano da se taj paušal može kretati od najmanjih 150 do najviših 1.500 kuna, a utvrđeno je i što u slučaju kada gradovi i općine sami ne utvrde iznos tog paušala – tada on iznosi 750 kuna.
Sporne odredbe o doprinosima za direktore
Na snagu su stupile i sporne izmjene zakona o doprinosima koje se odnose na članove uprava, odnosno direktore trgovačkih društava, likvidatore i upravitelje zadruga.
Osnovica za obračun doprinosa direktora i nadalje će biti 65 posto prosječne plaće, ali je propisano da se doprinosi moraju plaćati za puno radno vrijeme, bez obzira na stvarno stanje. Minimalna godišnja osnovica za obračun doprinosa utvrđena je kao umnožak prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva, likvidatora i/ili upravitelja zadruge.
S obzirom na to da je prosječna bruto plaća za razdoblje siječanj-kolovoz 2018. godine iznosila 8.448 kuna, za iduću godinu bi minimalna osnovica za obračun doprinosa iznosila 5.491,20 kuna mjesečno, odnosno u cijeloj godini 65.894,40 kuna.
Ako je član uprave zaposlen na nepuno radno vrijeme i mjesečna mu je osnovica po kojoj obračunava doprinose manja od minimalne, tada će trebati platiti razliku između te minimalne i mjesečne osnovice za obračun doprinosa na temelju koje je prijavljen kao osigurana osoba.
Za zaposlenog člana uprave obveznik plaćanja doprinosa po osnovi radnog odnosa (na osnovicu koja će se određivati na dosadašnji način) je trgovačko društvo kao poslodavac, dok je za obveze doprinosa koje se utvrde prema godišnjoj osnovici obveznik plaćanja sam taj član uprave.
Članu uprave godišnju će obvezu doprinosa utvrditi rješenjem Porezna uprava, koja će utvrditi i moguću razliku doprinosa za uplatu.
Porez na promet nekretninama pada na tri posto
Od ove godine stopa poreza na promet nekretninama smanjuje se s četiri na tri posto. Porez na promet nekretninama u cijelosti je prihod lokalnih jedinica, a procjenjuje se da će sniženje stope za njih značiti oko sto milijuna kuna manji prihod.
I dok će kupci nekretnina profitirati sniženjem stope poreza, neke su lokalne jedinice već najavile da bi dio izgubljenih prihoda mogle nadoknaditi većim komunalnim doprinosima.
Pri porezu na dobit otpisuju se potraživanja na temelju ‘lex Agrokora’
Izmjenama Zakona o porezu na dobit, koja će se primijeniti već kod podnošenja prijave poreza za 2018., porezno priznatim rashodom priznat će se otpisi potraživanja koji su potvrđeni u skladu s posebnim postupkom izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja. Riječ je, dakle, o otpisu potraživanja od kupaca provedenih u skladu tzv. lex Agrokor.
Novine su predviđene i kod odredbi o porezu po odbitku – od 1. siječnja 2019. on će se plaćati po stopi od 15 posto na naknade za nastupe inozemnih izvođača (umjetnika, zabavljača, sportaša).
Iznimno će se porez po odbitku po stopi od 20 posto plaćati na sve usluge i naknade kada se plaćaju osobama koje imaju sjedište ili mjesto stvarne uprave odnosno nadzora poslovanja u državama koje se nalaze na EU-ovom popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe, a s kojima Hrvatska ne primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (porezna utočišta).
Promjene u sustavu poreza na dobit uvode i nova pravila za sprečavanje premještanja dobiti prema europskoj direktivi o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza.
Tako se uvodi pravilo o ograničavanju kamate, prema kojem se poreznom obvezniku kao porezno priznati rashod mogu utvrditi prekoračeni troškovi zaduživanja (razlika između prihoda i rashoda od kamate) samo do 30 posto EBITDA-e ili do tri milijuna eura ako tako dolazi do većeg iznosa.
Drugo je pravilo o kontroliranim inozemnim društvima, kojemu je cilj oporezivanje društava koja su više ‘fiktivno’ osnovana s namjerom premještanja dobiti.
Povrat trošarine za dizelsko gorivo
Izmjene zakona o trošarinama omogućit će od iduće godine pravo na povrat trošarine za dizelsko gorivo koje se koristi u komercijalnom prijevozu robe i putnika.
Prema procjenama HGK, od uvođenja povrata trošarine na gorivo za cargo i putnički prijevoz prijevoznici će u idućoj godini uštedjeti gotovo 300 milijun kuna – oko 240 milijuna kuna prijevoznici tereta, a oko 54 milijuna kuna prijevoznici putnika.
Kako bi spriječila osjetno poskupljenje automobila od početka iduće godine uslijed strožeg europskog standarda mjerenja emisije ugljičnog dioksida (CO2), Vlada je reagirala i Uredbom o načinu izračuna i visini sastavnica za izračun posebnog poreza na motorna vozila. Tom je uredbom, koja također na snagu stupa početkom 2019. godine, smanjena vrijednosna naknada u sklopu posebnog poreza. Istodobno, nije se diralo u dio tog posebnog poreza koji se plaća prema CO2 parametru.
Uvodi se ‘digitalno pečaćenje’
Jedna od novina zakona koja je izazvala prijepor u poslovnoj javnosti je uvođenje tzv. digitalnog pečaćenja.
S obrazloženjem da je posljednjih godina uočeno da poslovni subjekti, osobito oni registrirani izvan Hrvatske pružaju usluge hrvatskim građanima izbjegavajući ispunjavati uvjete koje za određene djelatnosti reguliraju hrvatski propisi, a što u pojedinim slučajevima, kako je navedeno, može izazvati i teško nadoknadivu štetu za zajednicu, izmjenama je omogućeno da nadležno tijelo takvom poslovnom subjektu zabrani rad.
Kako se najčešće takve usluge pružaju putem internetskih stranica, zakon predviđa mogućnost provedbe zabrane rada blokiranjem pristupa sadržaju internetske adrese.
Šira primjena računa u elektroničkom obliku
Izmjene Općeg poreznog zakona predvidjele su da se propisane knjigovodstvene isprave i evidencije mogu čuvati u elektroničkom zapisu. Također se proširuje uporaba čuvanja računa u elektroničkom obliku te daje mogućnost da se račun odmah izdaje u elektroničkom obliku, osim ako primatelj ne traži baš račun na papiru.
Također se brišu ograničenja vezano za primjenu obvezujućih mišljenja, a s ciljem što češće uporabe tog instituta. Tako će ubuduće porezno tijelo na pisani zahtjev poreznog obveznika donijeti obvezujuće mišljenje o poreznom tretmanu budućih i namjeravanih transakcija odnosno poslovnih događaja i djelatnosti neovisno o njihovoj tematici.
U paketu poreznih zakona čija primjena počinje s 1. siječnja 2019. su i izmjene Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom. Propisano je primjerice da na dokumentu na kojem se navode podaci o plaćanju, a koji se izdaje prije izdavanja računa, mora vidno pisati “ovo nije fiskalizirani račun”.