Ispunjavaju li oni koji iseljavaju iz Hrvatske zakonske obveze ili ne? Kako piše Novi list, liječnici u Hrvatskoj tvrde da dvije trećine građana koji su otišli raditi u inozemstvo i dalje koriste hrvatsko zdravstveno osiguranje.
Na svojim stranicama HZZO (Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje) 14. lipnja 2019. objavio je da se Hrvatska pridružuje elektroničkom sustavu razmjene zdravstvenih podataka koji međusobno povezuje nacionalne usluge eZdravlja i osigurava kontinuitet njege za građane Europe neovisno o tome u kojoj se zemlji nalaze. Usluge u eHDSI koje se postupno uvode u 22 zemlje EU do 2021. godine su eRecept (ePrescription) uključujući elektroničko izdavanje lijeka (eDispensation) i sažetak medicinskih podataka o pacijentu (Patient Summary). Prve države s kojima će Hrvatska elektroničkim putem razmjenjivati zdravstvene podatke, od e-recepta pa nadalje su Estonija i Finska. Osim što će pomoći u pružanju zdravstvenih usluga, elektronička razmjena trebala bi pospješiti otkrivanje hrvatskih građana koji su se iselili proteklih godina, a i dalje su osigurani preko HZZO-a.
Prema nedavnim procjenama Hrvatske udruge ugovornih ordinacija, 330.000 osoba koje su se iselile iz Hrvatske zadržalo je zdravstveno osiguranje na koje ostvaruju pravo preko HZZO-a, a koriste ga osobno ili posredstvom rodbine i znanaca. Po tvrdnjama liječnika, čak dvije trećine građana koji su otišli raditi u inozemstvo i dalje koriste hrvatsko zdravstveno osiguranje, prijatelji i rođaci ih prijavljuju svakoga mjeseca na Zavodu za zapošljavanje i podižu im lijekove koje šalju autobusom u Austriju, Njemačku ili Irsku.
Budući da je zdravstveno osiguranje u spomenutim državama bitno skuplje nego u Hrvatskoj, naši se iseljenici tu vraćaju kontrolirati trudnoću, popraviti zube, po lijekove ili fizikalnu terapiju.
Broj osiguranika HZZO-a početkom svibnja ove godine bio je je 4.149.419, dok procjena Državnog zavoda za statistiku na dan 31.12.2017. govori o 4.105.493 stanovnika u Hrvatskoj. Dakle, i bez sive zone onih koji se nisu odjavili prije odlaska, službene institucije bilježe višak osiguranika od 44.000 osoba.
Pregovori s poreznom
U HZZO-u se protiv takve prakse, jer ona ide na štetu osiguranika koji rade u Hrvatskoj i uplaćuju zdravstveni doprinos, bore na dvije razine, preko MUP-a i Porezne uprave, a elektroničko umrežavanje sa zdravstvenim sustavima drugih europskih država treći je mehanizam kontrole, kaže ravnatelj HZZO-a, Lucian Vukelić.
Nakon dugih pregovora potpisali smo sporazum s MUP-om i sad se još mora riješiti informatička strana da bi to profunkcioniralo. Slijede pregovori s Poreznom upravom, da se vidi gdje pojedini osiguranik plaća porez i da na temelju toga dobijemo uvid u njegovo mjesto boravka – kaže Vukelić. Elektroničko umrežavanje HZZO-a s Europom poslužit će, dodaje, kao treća baza podataka.
»Kad iz više baza dobivate podatke, stvari se poslože i tako ćemo lakše iz HZZO-a eliminirati one koji nemaju pravo na hrvatsko zdravstveno osiguranje«, zaključuje Vukelić. Mnogi su se među njima ovdje vodili kao nezaposleni, što znači da im je dopunsko osiguranje plaćala država, i to će svakako biti rasterećenje za zdravstveni budžet. U solidarnom sustavu kakav imamo, jednostavno nije fer da takve osobe koje žive vani na račun hrvatskih osiguranika koriste zdravstvene usluge, iako ne uplaćuju zdravstveni doprinos, veli ravnatelj.
Pregledi u Hrvatskoj
Prema njegovim saznanjima, u Njemačkoj i Italiji naši iseljenici moraju biti zdravstveno osigurani, no to ne znači da tamo idu doktoru jer je participacija u zdravstvenim uslugama tamo daleko veća nego kod kuće. Jeftinije im je obaviti ono što trebaju kad dođu u Hrvatsku. Jedino Irska nema obvezu zdravstvenog osiguranja, no onaj tko dođe tamo raditi, mora prijaviti boravak.
Usluge u eHDSI koje se postupno uvode u 22 zemlje EU-a do 2021. godine su eRecept i sažetak medicinskih podataka o pacijentu. U ovom trenutku, u sklopu eHDSI Finska omogućuje dohvat njihovih recepata u inozemstvu, Estonija prihvaća eRecepte iz drugih europskih zemalja, a Hrvatska od 17. lipnja prihvaća recepte propisane u Finskoj. Očekuje se da će se u mrežu tijekom godine uključivati i druge europske države.
Prije nego mu ljekarnih u drugoj državi izda lijek na e-recept, tražit će od pacijenta dozvolu za dohvat njegovih recepata, a kad je dobije, pacijent će platiti punu cijenu lijeka i tražiti povrat novca od svog osiguravatelja u zemlji gdje je izdan recept.
Izvor: Novi list