Najstariji hrvatski klub u Švicarskoj, NK Croatia Zürich obilježava 50. godina djelovanja. Svečana proslava održat će se u petak, 27. rujna 2019. g. u Birmensdorfu.
Kako je sve počelo
Pod okriljem Hrvatske katoličke misije Zürich koju je tad vodio fra Ljubo Krasić osnovano je 1971. godine Hrvatsko kulturno-zabavno društvo MOVIS. U njoj su na početku aktivno djelovale folklorna i sportska sekcija. Tako da je prva utakmica NK Croatije, odigrana 1969. u Arbonu protiv NK Zagreba zabilježena pod nazivom Croatia-Movis.
Osnivanjem kluba spontana okupljanja ljubitelja nogometa poslije nedjeljne svete mise na igralištu Allmend dobila su prvi hrvatski nogometni klub u Švicarskoj i prvi u Europi s imenom „Croatia“.
Zauvijek će u povijesti Croatije ostati zapisana imena osnivača: Stjepan Janković, Andrija Hudinčec, Juraj Ćurković, Milan Ranogajac, Ivo Babić, Drago Babić, Mirko Sušac, Nikola Sušac, Kamilo Sušac, Drago Mišić, Ivo Šestak, Mario Mahmet, Ludva Knjaz, Andrija Veseljak, Luka Banić, Stjepan Merkaš, Tomo Krizmanić, Andrija Šulj, Ivo Šimunec, Božo Lukaček, Marijan Lukaček, Rudi Petrač, Miro Harašić, Josip Grujica, Mile Čevid, Drago Knezović, Mato Gašparović i tadašnji misionar, fra Ljubo Krasić.
Trebalo je tih godina, krajem 60-ih i početkom 70-ih imati dovoljno hrabrosti i u Švicarskoj osnovati klub koji je nosio naziv „Croatia“. I danas nam osnivači kluba koji se još uvijek mogu susresti na Croatijinim utakmicama mogu ispričati raznorazne situacije. Mnoge od njih za Croatiju su bile izuzetno neugodne, ponajprije zbog obilježja i imena koje je tadašnjim vlastima bivše države bilo trn u oku.
Ipak, sve su to članovi Croatie podnosili, trudeći se na sportskim terenima ostaviti dobar trag. Pokušali su se u više navrata registrirati kod višestrukog prvaka Švicarske “Züricha”, zatim kod “Vinersdorfa”. Pošto su bili odbijeni registrirali su se neko vrijeme i igrali kao podsekcija talijanske momčadi “Bella Italia”.
Dugi niz godina Croatia se natječe u SATUS ligi. Tu su se već na samom startu pokazali kao vrsni nogometaši i brzo izborili pravo natjecanja u promocionoj skupini u kojoj su se natjecala najbolje momčadi istočne Švicarske. Početkom sedamdesetih godina nižu uspjehe i u sezoni 1973./74. postižu uspjeh osvajanjem prvog mjesta istočne Švicarske. U finalu u Bernu igrali su s prvakom sjeverne Švicarske FC Baselom koji se tada natjecao u trećoj ligi. U izvarednoj utakmici po kiši i teškom terenu nakon produžetaka NK Croatia je postigla uvjerljivu pobjedu od 5:1 i upisala se u “zlatnu knjigu” Satusa. S ponosom u klubu ističu da su bili dva puta prvaci Švicarske, tri puta pobjednici SATUS-kupa Švicarske. Šest puta bili su prvaci istočne Švicarske, i četiri puta pobjednici kupa istočne Švicarske.
– Bile su to zlatne godine u kojima smo brojili i preko 100 aktivnih članova, prisjeća se u razgovoru za portal jedan od osnivača, i dugogošnji član Upravnog odbora Stjepan Štef Janković. Imali smo u tim godinama, uključujući juniore i seniore i do pet aktivnih momčadi.
Janković je jedini od osnivača kluba koji je svih 50. godina ostao u klubu i upravnom odboru aktivan član. Mnogi su se bivši članovi Croatije vratili kao umirovljenici u domovinu a neki su nažalost preminuli.
Croatia i domovina
Nizali su se razni uspješni rezultati i Croatia je u anketi “SPORTSKIH NOVOSTI” koje su redovito pratile sportska događanja klubova u iseljeništvu 1974. godine proglašena za najbolju i najuspješniju momčad.
NK Croatia je cijelo vrijeme njegovala vezu s domovinom i klubovima u domovini. Na turniru 1985. godine Croatijin gost bila je 1. momčad NK Dinama iz Zagreba s trenerom Tomislavom Ivićem. Sa svojim najboljim sastavom odigrala je prijateljsku utakmicu protiv Croatie (3:3).
Poseban uspjeh iz tog razdoblja ostvaren je 1986. godine kad je Croatija došla do 16-ine kupa u tadašnjoj Jugoslaviji. To je jedinstven uspjeh jer su jedini iz iseljeništva koji su to uspjeli ostvariti.
Najveći sportski uspjeh u Švicarskoj
Najveći sportski uspjeh u povijesti kluba u Švicarskoj Croatija je ostvarila 2003. godine ulaskom u drugu švicarsku ligu. Na popisu igrača bili su Zoran Perak, Roman Krmpotić, Mato Lubina, Robert Ćurić, Elvis Bočkaj, Mario Vasilj (trener), Danijel Pejić, Dinko Šušnja, Zoran Kuzmanović, Damir Tatić, Duško Orsag, Igor Pavlović, Predrag Čeko, Željko Babić, Robert Tonić, Ivica Lucić, Tefi Zejnaj, Guiseppe Sorrentino i Slavko Smolčić. Predsjednik kluba bio je u to vrijeme Vjekoslav Marković.
Ostale aktivnosti i Dom NK Croatia
Uz sportske aktivnosti prve momčadi, uprava je bila aktivna i u organiziranju drugih aktivnosti. Tako je na turniru 1996. g. glavna atrakcija bila utakmica dviju ženskih ekipa NK Croatije. Tijekom godišnjeg nogometnog turnira održavale su se redovito različite aktivnosti kao turnir u beli, šahovski turnir… Sve bi završilo zabavama na kojima su nastupila najpoznatija imena iz domovine.
Punih 26. godina NK Croatia Zürich imala je svoj „Dom“ u Oerlikonu, u Thurgauerstrasse 68.
Mnogi Hrvati u Švicarskoj, posebno Zürich-a i okolice poznavali su to mjesto i zvali ga “Dom NK Croatia” ili “Dom svih Hrvata”. U prostorijama, koje su dijelili s KUD-om S.S. Kranjčević održale su se mnoge aktivnosti: zabave, skupštine, predavanja, tribine, sastanci, skupljala humanitarna pomoć, pratile utakmice…
Ostat će zapamćene zavičajne večeri koje su se od 2000. g. počele održavati u prostorijama Croatije. Krenulo je sa slavonskim, a poslije toga ličkim i zagorskim večerima. Uz kulinarske specijalitete tih krajeva, večer su upotpunjavali kulturni dodatci koji su označavali to područje.
Vrijeme čini svoje, danas se zavičajne zabave održavaju diljem Švicarske.
Nažalost, u ožujku 2018. godine NK Croatia je napustila prostorije i mnogobrojni pehare pospremljeni su do daljnjega u kutije.
NK Croatia danas
Zadnjih godina Croatija se aktivno natječe u 3. švicarskoj ligi. Nekad s više, nekad s manje uspjeha. -Najvažniji cilj nam je da se okupljamo, treniramo, ostavljamo na sportskom terenu kvaliteten trag i dalje s ponosom nosimo ime kluba, ističe u razgovoru aktualni predsjednik Croatije, Stjepan Špehar. Teško je s optimizmom gledati u budućnost. Imamo osipanje članstva zbog povratka u domovinu na jednoj, te sve manje zanimanje Hrvata u Švicarskoj za hrvatske klubove i njihove događaje na drugoj strani. Sve manje se i sadašnji članovi žele hvatati u koštac s problemima i obvezama kluba. Najčešće su to financijski problemi i nedostatak igrača jer su migracijske stope u Švicarsku niske. U aktivnoj momčadi NK Croatia igraju samo Hrvati, dok kod seniorske momčadi igraju jedan Talijan i Švicarac. To pokazuje da smo otvoren klub za svakoga ali i taj priljev je slab. Stoga gledamo u jednu neizvjesnu budućnost, kazao je Špehar.
Jedna hrvatska udruga koja u iseljeništvu iza sebe ima pola stoljeća aktivnog djelovanja zaslužuje više prostora nego što smo im u stanju dati. Zaslužuju svi oni koji su proteklih pedeset godina ulagali svoje vrijeme u klub sa ih se spomene ili da se pronađu u galeriji. Ne znamo hoćemo li u tom uspjeti, ali vrijedi pokušati.
Zahvaljujemo Ivanu Barišiću i Stjepanu Špeharu na dostavljenim fotografijama.
