[av_one_full first min_height=” vertical_alignment=” space=” custom_margin=” margin=’0px’ padding=’0px’ border=” border_color=” radius=’0px’ background_color=” src=” background_position=’top left’ background_repeat=’no-repeat’ animation=” mobile_display=” av_uid=’av-2nlc5wn’]
[av_heading heading=’Susret u domovini’ tag=’h3′ style=” size=” subheading_active=” subheading_size=’15’ margin=” margin_sync=’true’ padding=’10’ color=” custom_font=” av-medium-font-size-title=” av-small-font-size-title=” av-mini-font-size-title=” av-medium-font-size=” av-small-font-size=” av-mini-font-size=” av_uid=’av-k34ttbvv’ admin_preview_bg=”][/av_heading]
[/av_one_full]
[av_one_full first min_height=” vertical_alignment=’av-align-top’ space=” custom_margin=’aviaTBcustom_margin’ margin=’0px’ margin_sync=’true’ padding=’0px’ padding_sync=’true’ border=” border_color=” radius=’0px’ radius_sync=’true’ background_color=” src=” attachment=” attachment_size=” background_position=’top left’ background_repeat=’no-repeat’ animation=” mobile_display=” av_uid=’av-259hg5j’]
[av_image src=’https://moja-domovina.net/wp-content/uploads/2019/11/Ruza-Kanitz1.jpg’ attachment=’26184′ attachment_size=’full’ align=’center’ styling=” hover=” link=’lightbox’ target=” caption=” font_size=” appearance=” overlay_opacity=’0.4′ overlay_color=’#000000′ overlay_text_color=’#ffffff’ copyright=” animation=’no-animation’ av_uid=’av-k34u0ltk’ admin_preview_bg=”][/av_image]
[/av_one_full]
[av_one_full first min_height=” vertical_alignment=’av-align-top’ space=” custom_margin=’aviaTBcustom_margin’ margin=’5px’ margin_sync=’true’ padding=’0px’ padding_sync=’true’ border=” border_color=” radius=’0px’ radius_sync=’true’ background_color=” src=” attachment=” attachment_size=” background_position=’top left’ background_repeat=’no-repeat’ animation=” mobile_display=” av_uid=’av-1k6druv’]
[av_textblock size=” font_color=” color=” av-medium-font-size=” av-small-font-size=” av-mini-font-size=” av_uid=’av-k34v3c1b’ admin_preview_bg=”]
Svaki susret u domovini s prijateljima koji žive izvan nje budi posebne emocije. Tako je i ovaj susret probudio i evocirao sjećanja na rodni kraj i zavičaj s prijateljicom Ružom Kanitz rođ. Rončević.
Budući da nas veže ljubav prema pisanoj riječi a Ruža živi u Berlinu od 1982. godine odlučila sam s njom napraviti mali intervju odnosno osvrt na njezin stvaralački rad.
Tko je Ruža Kanitz i odakle dolazi?
Ruža Kanitz, rođ. Rončević rođena je u Kuterevu 1961. godine u Rončević dragi. U Kopru je završila školu tehničkog crtanja i vratila u rodno selo. Tamo se zaljubljuje u mladića iz Berlina koji je u Kuterevu boravio na odmoru s mladima kod g. Pavice Crnković Pavenke. Slijedeći svoje srce, ostavlja svoje rodno selo Kuterevo i odlazi tragom ljubavi u Berlin 1982. godine.
Redovito dolazi u Kuterevo, svake godine za Karmenicu, njeguje susrete s obitelji, roditeljima, sestrama i bratom, i svaki odlazak natrag u Berlin bude tužan. Upravo je to bio i povod da Ruža u trenutcima nostalgije za svojim Kuterevom i za svojom domovinom Hrvatskom napiše svoj prvi roman na njemačkom jeziku Palenta ili bijela kava. Roman je to koji govori o njezinom životu u Kuterevu, djetinjstvu, mladosti i dolasku u Berlin, palenta simbolizira tradicionalno jelo u Kuterevu a bijela kava simbolizira Berlin.
Poslije ovog romana objavljuje antologiju Susjeda strankinja, u kojem je obradila probleme imigrantkinja koje dolaze u Njemačku. Potom slijedi i objava antologije Berlin s akcentom u kojoj donosi razgovore s dvadeset muškaraca, berlinskim imigranatima među kojima je i poznat ruski pisac Wladimir Kaminer. Obje knjige govore o migracijama i integraciji stranaca pa su privukle veliko zanimanje njemačkih institucija za migracije i integraciju stranaca.
Ruža dalje radi i stvara te je objavila roman Šutljiva daljina, također na njemačkom jeziku. Tema i radnja ovog romana opet nas vraćaju u rodno selo i zabranjene ljubavi između dvoje mladih Mare i Jakova. Jedno od njih iz imućnije je obitelji a drugo iz siromašne. Ta ljubav bude zabranjena i razdvojena opet odlaskom iz domovine u daleku Kanadu. Daleko od očiju – daleko od srca, kako kažu stari ljudi i ta ljubav pada u zaborav ali ne zauvijek…Možda ćemo više saznati jednog dana ako Ruža prevede ova svoja djela na materinji jezik. Upravo u tom romanu javlja se i pjesma dr. Adolfa Polegubića, pjesnika i pastoralnog teologa koju je Ruža uzela za naslovnicu svog romana.
Dr. Polegubić više je godina radio kao novinar u Glasu koncila a od 2002. godine glavni je urednik mjesečnog lista hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj Živa zajednica.
Njihova se suradnja nastavlja i dalje, za njegove pjesme pisala je recenzije i baš je od nje tražio i neke specifične odgovore uoči Svjetskoga festivala hrvatske književnosti koji je održan od 15. do 18. 11. 2019. u Zagrebu. To je i jedno od važnih pitanje i spona iseljeništva s domovinom – kako djeluju hrvatski književnici u Njemačkoj i veze u Hrvatskoj.
Za vrijeme svog boravka u domovini Ruža je pokušala pronaći odgovore na to pitanje. Možda se i razočarala jer neka saznanja nisu baš pozitivna. Mišljenja je da treba bolje njegovati te veze i raditi na tome da se što više širi stvaralaštvo svih onih koji rade i stvaraju u iseljeništvu, te da se to prenosi u domovinu jer je domovina i inspiracija za njihov rad.
Ruža unatoč tome i dalje radi i stvara u Njemačkoj, kao jedna od glavnih koordinatorica čitanja na njemačkom govornom području. Ima grupu imigrantkinja koju vodi od 2006. godine s glavnom temom – kako živi stranac u Njemačkoj. Zasigurno ne živi lako, i Ruža je to osjetila na svojoj koži, osjećala se manje vrijednom u velikom gradu suočena s novom kulturom, novim susjedima, čudnim običajima. Njoj je u tom privikavanju pomogla njezina svekrva na koju se mogla osloniti u svakom trenutku .
Prebrodila je sve teškoće, postala jača u svakom pogledu a posebnu snagu i volju joj daju njezine promocije knjiga koje su dobro popraćene publikom. Za njezina djela zainteresirani su više Nijemci nego stranci. Zanimaju se za njezine knjige, s tim čitateljima ima kontakte putem e-maila i preko svog nakladnika Geest-Verlaga. Njezin nakladnik prati njezin rad, izvještava je o kritikama i pravi reklame za njezine knjige.
Eto to je naša Ruža, Kuterevka, hrvatska spisateljica u Njemačkoj koja tamo radi i stvara već punih 37. godina. Oslonac su joj njezina obitelj, suprug , sin i njezina mnogobrojna obitelj u domovini Hrvatskoj. Malo ih je koji se iz Kutereva bave pisanjem i objavljuju svoja djela. Nadamo se u budućnosti da će se njezini romani objaviti na materinjem jeziku, jer to je njezina velika želja.
Na kraju citat iz njezina romana Palenta ili bijela kava: „ Naredno jutro probudilo me zveckanje iz kuhinje. Sunce je bacalo svoje prve zrake u moju sobu, prva jutarnja muha zujala je iznad moje glave. U daljini se čuo zvuk kosilice. Poznati miris palente širio se kroz svaku pukotinu naše kuće. Kako je samo mirisala, božanstveno!“
[/av_textblock]
[/av_one_full][av_one_full first min_height=” vertical_alignment=” space=” custom_margin=” margin=’0px’ padding=’0px’ border=” border_color=” radius=’0px’ background_color=” src=” background_position=’top left’ background_repeat=’no-repeat’ animation=” mobile_display=” av_uid=’av-194o7rb’]
[av_heading tag=’h3′ padding=’10’ heading=’Autor’ color=” style=” custom_font=” size=” subheading_active=” subheading_size=’15’ custom_class=” admin_preview_bg=” av-desktop-hide=” av-medium-hide=” av-small-hide=” av-mini-hide=” av-medium-font-size-title=” av-small-font-size-title=” av-mini-font-size-title=” av-medium-font-size=” av-small-font-size=” av-mini-font-size=” margin=” av_uid=’av-vnuxuv’][/av_heading]
[av_textblock size=” font_color=” color=” av-medium-font-size=” av-small-font-size=” av-mini-font-size=” av_uid=’av-jsls6nvm’ admin_preview_bg=”]
Jelena Benčić
Više o autoru
[/av_textblock]
[/av_one_full]