Izložba u Spreitenbachu – HRVATSKA: OD OSAMOSTALJENJA DO PREDSJEDAVANJA VIJEĆEM EUROPSKE UNIJE

Generalni konzul Republike Hrvatske u Zürichu, mr. sc. Slobodan Mikac i supruga Kristina Mikac pozivaju povodom hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije na izložbu fotografija “Hrvatska od osamostaljenja do predsjedanja Vijećem Europske unije”.

Otvorenje izložbe održat će se u četvrtak, 30. siječnja 2020. s početkom u 16.00 sati u hotelu Hilton Garden Inn u Spreitenbachu.

Krajem 1980-ih Hrvatska je bila jedna od jugoslavenskih republika. Jugoslavija je u tom razdoblju bila pogođena brojnim gospodarskim i društvenim problemima na koje komunistički režim nije znao naći rješenje. Osim toga Srbija, najveća jugoslavenska republika, pod vodstvom Slobodana Miloševića, težila je uspostaviti prevlast u državi.

Slomom komunističkih režima u istočnom bloku, i u jugoslavenskim republikama su 1990. održani demokratski višestranački izbori. U Hrvatskoj je, nakon 45 godina komunističke vladavine, na izborima pobijedila Hrvatska demokratska zajednica pod vodstvom dr. Franje Tuđmana. Nova hrvatska vlast našla se pod pritiskom Srbije, a u dijelovima Hrvatske gdje je većinski ili znatnim dijelom živjelo srpsko stanovništvo izbila je pobuna protiv hrvatskih vlasti.

Nakon što je Hrvatska u lipnju 1991. proglasila samostalnost od Jugoslavije, bila je izložena agresiji Jugoslavenske narodne armije koja se svrstala na stranu Srbije, kojoj su se priključile različite snage iz Srbije, kao i Srbi iz Hrvatske koji su se pobunili protiv hrvatskih vlasti. Do kraja 1991. godine oni su okupirali oko trećinu hrvatskog teritorija. U napadu na Hrvatsku poginulo je na tisuće hrvatskih civila, a stotine tisuća Hrvata protjerano je s područja koje su zauzele jugoslavenska vojska i srpske snage.

Simbol rata i stradanja bio je grad Vukovar u istočnom dijelu Hrvatske. Jugoslavenska armija i srpske snage su od kolovoza do studenoga 1991. držali grad u okruženju i bombardirali ga gotovo do potpunog uništenja. Nakon što je grad okupiran, ubijeni su brojni zarobljeni hrvatski vojnici i civili, mnogi su odvedeni u srpsko zarobljeništvo, a ostalo hrvatsko stanovništvo je protjerano iz svojih domova.

Tadašnja Europska zajednica uključila se u rješavanje krize u Jugoslaviji, te je na teren uputila svoju promatračku misiju. Konačno su zemlje Europske zajednice 15. siječnja 1992. priznale Hrvatsku kao samostalnu državu.

Na područjima koje su 1991. zauzele jugoslavenska vojska i srpske snage, uspostavljena je mirovna operacija Ujedinjenih naroda. No, ta operacija nije bila uspješna, a srpske vlasti na tom području, koje su imale potporu Srbije, odbijale su povratak pod hrvatsku vlast. Konačno je 1995. Hrvatska pokrenula vojne operacije kojima je najveći dio okupiranih područja vraćen pod hrvatsku vlast. Najvažnija je bila operacija „Oluja“, koju su hrvatske snage provele od 4. do 8. kolovoza 1995. godine. Tijekom te operacije Hrvatska vojska je 5. kolovoza oslobodila grad Knin u dalmatinskom zaleđu, koji je od 1991. bio „glavni grad“ samoproglašene srpske republike. Hrvatski vojnici su na Kninskoj tvrđavi istaknuli veliku hrvatsku zastavu, što je bio snažan simbol hrvatske pobjede

Nakon ovih operacija Hrvatske vojske i okončanja rata u susjednoj Bosni i Hercegovini, pod srpskom okupacijom ostalo je područje u Podunavlju, uz granicu sa Srbijom. U mirovnoj operaciji Ujedinjenih naroda koja je trajala do početka 1998. godine to je područje postupno vraćeno pod hrvatsku vlast.

Nakon okončanja rata i uspostave teritorijalne cjelovitosti, Hrvatska se mogla okrenuti mirnodopskom razvitku i europskim integracijama, što je bila njezina težnja još od početka 1990-ih godina. Hrvatska je 1996. postala članica Vijeća Europe, a 2013. i članica Europske unije. U međuvremenu je 2009. postala i članica NATO saveza.

U godinama nakon rata Hrvatska je, sa svojim prirodnim ljepotama i bogatom povijesnom i kulturnom baštinom, postala popularna turistička destinacija za brojne posjetitelje iz Europe i cijeloga svijeta. Apostrofirajući brojnim kulturno-umjetničkim projektima svoju pripadnost zapadno-europskome kulturnom krugu, Hrvatska je u tri desetljeća svoje samostalnosti postala značajno i zanimljivo, kao i ponovno otkriveno kulturno sjecište.