HRVATSKA ČETVRTA U SVIJETU PO ODLASKU OBRAZOVANIH

Tema o kojoj se malo javno govori, a koja je također izuzetno važna i više nego aktualna je odljev mozgova. Hrvatska na toj neslavnoj ljestvici zauzima četvrtu poziciju u svijetu, a u goroj situaciji su Haiti, Venecuela i BIH. 

Kada pričamo o ljudskim resursima u turizmu kao i o gorućoj temi oko radne snage u našem turizmu, velika se “borba” vodi i kako privući te zadržati postojeći kadar u srednjem i visokom menadžmentu.

Časopis The Economist, koristeći podatke Svjetskog ekonomskog foruma ( WEF ) sukladno izvještaju o globalnoj konkurentnosti (WEF) za 2018. godinu, objavio je na svojem LinkedIn profilu infografiku popis zemalja gdje se najviše događa odljev mozgova.

Odljev mozgova” (engl. brain drain) predstavlja specifičan oblik migracije stanovništva koji se odnosi na odlazak visokoobrazovanih stručnjaka, znanstvenika i intelektualaca neke zemlje u inozemstvo. Logično, brain drain događa se iz nerazvijenih ili zemalja tek u razvoju u razvijene zemlje.

A kao što svi znamo, događa se i u Hrvatskoj u nazad par godina, gdje je dobar dio građana preselio u neke druge zemlje, tražeći svoju svjetliju budućnost, iako su imali riješeno stambeno i poslovno pitanje. No, nisu bili zadovoljni kvalitetom života u Hrvatskoj, ne mogućnosti za profesionalni rast i razvoj, općim stanjem u društvo tj. nisu vidjeli svoju budućnost i perspektivu u Hrvatskoj. Razlozi su mnogi, a činjenice su egzaktne. Bit će više nego zanimljivo pratiti Popis stanovništva koji će se održati 2021. godine, pogotovo jer neslužbene procjene govore kako je broj stanovnika Hrvatske pao ispod 4,000.000.

No vratimo se na temu. Hrvatska četvrta u svijetu po odlasku obrazovanih

Hrvatska na toj neslavnoj ljestvici zauzima četvrtu poziciju u svijetu, a u goroj situaciji su Haiti, Venecuela i BIH. Također, na ljestvici ispod Hrvatske su Rumunjska, Jemen, Moldavija, Sjeverna Makedonija i Srbija.

Izvor: The Economist

Njemačkoj kronično nedostaje kvalificiranih radnika / Hrvatski državljani u Austriji će se moći zaposliti bez radne dozvole

U Njemačkoj 1. ožujka 2020. godine stupa na snagu novi zakon za kvalificiranu radnu snagu. Zato je donesen novi zakon kojim se proširuje mogućnosti za kvalificirane stručnjake iz država van Europske unije da dođu u Njemačku radi zapošljavanja.

S tim datumom Njemačka će moći useliti ne samo kvalificirane radnike i stručnjake, već i one koji bi se tamo zaposlili odgovarajući njihovoj kvalifikaciji.

Od početka srpnja Austrija otvara vrata rada i hrvatskim državljanima se ukida ograničenje na austrijskom tržištu rada. Do sada radnici iz Hrvatske nisu imali potpuno otvoren pristup austrijskom tržištu rada i dobiti radnu dozvolu u Austriji je danas gotovo nemoguće dobiti, no sada se sve mijenja. Od 1. srpnja 2020. svi će se hrvatski državljani u Austriji moći zaposliti bez radne dozvole.

Budućnost se ne gradi na uvozu radne snage, a bez domaće radne snage nema niti održivog razvoja 

Kvalitetni turizam, budućnost i održivost se ne gradi na uvozu radne snage.

U jednom hotelu od 4 zvjezdice gdje se očekuje visoka kvaliteta usluge, a koju prati i “visoka” cijena smještaja, ne može recepcioner raditi za plaću od 5.500 kuna, a da pri tome zna dva-tri strana jezika, ima veliko iskustvo, visoke komunikacijske vještine itd… Jedno s drugim jednostavno ne ide.

Ako želimo graditi turizam na kvaliteti, trebaju nam i kvalitetni radnici, a oni kao i u bilo kojem sektoru koštaju.

Granice su otvorene, a zakon tržišta je jednostavan.

Izvor: hrturizam