MOŽEMO LI BEZ ISELJENIH LIJEČNIKA I MEDICINSKIH SESTARA?

U situaciji u kojoj se postojanje dovoljnog broja kvalificiranoga i motiviranog zdravstvenog osoblja pokazuje kao nužan preduvjet za uspješan odgovor na zdravstvenu krizu kojoj svjedočimo, krajnji je čas za adekvatno vrednovanje njihovoga rada i njihove važnosti za budućnost naše zemlje i našega društva. Nadamo se kako se, u slučaju iseljenih zdravstvenih djelatnika, neće potvrditi izreka prema kojoj su najskuplji liječnik i najskuplja medicinska sestra oni kojih nema!

Aktualna kriza nastala zbog epidemije uzrokovane koronavirusom ponovno aktualizira temu iseljavanja medicinskih djelatnika, osobito liječnika i medicinskih sestara. Naime, prema navodima Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara ( HSSMS) Hrvatskoj je i prije ove epidemije nedostajalo 12.000 medicinskih sestara. Prema službenim brojkama, u inozemstvo je samo u posljednjih pet godina izravno iz sustava otišlo 1.180 medicinskih sestara i tehničara, a više od 2.000 medicinskih sestara podnijelo je svoj zahtjev za odlazak, najčešće u Njemačku. I ranije je uočen odlazak iz Hrvatske medicinskog osoblja, pa je tako u periodu od 2009. do 2013. iselilo, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, 4.279 medicinskih sestara (HZZ, 2013.). Navedeni se podaci odnose samo na one medicinske djelatnike koji su bili zaposleni u hrvatskome zdravstvenom sustavu, dok broj onih koji su otišli izravno nakon završetka školovanja uopće nije poznat. Dakle, samo iz zdravstvenog sustava iz Hrvatske je u proteklih deset godina otišlo oko 7.500 medicinskih sestara. Kao razlog svog nezadovoljstva, koje je jedan od glavnih motiva odlaska, sestre izražavaju teške uvjete rada zbog nedovoljnog broja zaposlenih i nezapošljavanju novih sestara, nemogućnosti napretka  u struci prema razini obrazovanja i radnom iskustvu, brojne odrađene neplaćene prekovremene sate, zamor i iscrpljenost …

Osim medicinskih sestara, i drugo zdravstveno osoblje proteklih godina u znatnoj mjeri napušta Hrvatsku. Otišlo je, tako, i više od tisuću liječnika specijalista (Hrvatska liječnička komora 2019.), Hrvatska komora fizioterapeuta u protekle tri godine izvještava o 330 zatraženih zahtjeva u svrhu potreba za rad u inozemstvu (HKZ, 2019.), Hrvatska komora primalja do 2019. navodi 61 zahtjev (HKM, 2019.). Europsku potvrdu od 2013. do kraja 2019. godine zatražilo je i 11 magistara farmacije, dok je za isto vremensko razdoblje izdano i 105 ostalih zahtjeva u svrhu rada u inozemstvu. Od pristupanja Hrvatske članstvu Europske unije Hrvatska komora dentalne medicine izdala je 344 potvrde o stečenim pravima potrebnim za rad u inozemstvu (HKDM, 2109.). Pritom se, kao i u slučaju sestara, iznesene brojke odnose samo na one koji su već bili zaposleni u zdravstvenome sustavu, dok je broj onih koji su otišli nakon završenog školovanja nepoznat.

Osim podataka o dosad iseljenim zdravstvenim djelatnicima, dodatno zabrinjavaju i podaci o potražnji kvalificirane radne snage u sektoru zdravstva u razvijenim zapadnim zemljama. Tako će, prema različitim projekcijama, u idućih 15 godina samo Njemačkoj trebati čak pola milijuna novih radnika u zdravstvenom sustavu. Prema Njemačkom ekonomskom institutu u Kölnu, samo će za bolničku skrb u toj zemlji do 2035. godine nedostajati više od 300.000 medicinskih sestara (STATISTA.de, Bedarf an Pflegekräften in Deutschland bis 2035).

Sve te brojke zabrinjavaju, a u situaciji u kojoj se postojanje dovoljnog broja kvalificiranoga i motiviranog zdravstvenog osoblja pokazuje kao nužan preduvjet za uspješan odgovor na zdravstvenu krizu kojoj svjedočimo, krajnji je čas za adekvatno vrednovanje njihovoga rada i njihove važnosti za našu budućnost. A, kako većina iseljenih zdravstvenih djelatnika tvrdi kako su motivi njihovog odlaska bili uvjeti rada, ali i bolje plaće, valja nam se nadati kako se u slučaju Hrvatske neće potvrditi izreka prema kojoj su najskuplji liječnik i najskuplja medicinska sestra oni kojih nema! No, aktualna kriza s pandemijom možda ipak otvara i neke prilike za povratak dijela medicinskog osoblja. Naime, u nekim svojim izjavama, dio medicinskih sestara koje su nedavno iselile iz Hrvatske svjedoči kako su sada suočene s „moralnim problemom“, odnosno da bi u aktualnoj zdravstvenoj krizi radije ipak bile „među svojim narodom i pomagale Hrvatima“.

doc. dr. sc. Tado Jurić
Odjel za povijest HKS-a