U Hrvatskoj se aktualno provodi popis stanovništva, četvrti po redu od samostalnosti. Stanovništvo je popisano 1991., 2001. i 2011. g. , a prvi put je provedeno na području Hrvatske 1857. godine.
Od 13. rujna do 17. listopada, pod sloganom “Stvorimo zajedno sliku Hrvatske”, traje popis stanovništva, kućanstava i stanova – najopsežnije i najsloženije statističko istraživanje koje će po prvi put, u dvije faze, biti provedeno “bez papira”, odnosno potpuno digitalno.
Popis obuhvaća tri jedinice – stanovništvo, kućanstva i stanove, a u prvoj fazi, do 26. rujna, građani su se mogli samostalno popisati kroz sustav e-Građani.
U drugoj fazi, od 27. rujna do 17. listopada, popisivanje će provoditi popisivači na terenu, osobnim intervjuom sa stanovništvom te uz pomoć prijenosnih računala, popisati će sve popisne jedinice koje se nisu samostalno popisale.
Popis se provodi prema stanju na dan 31. kolovoza 2021. u 24 sata, što se smatra referentnim trenutkom Popisa.
Sljedećim Popisom stanovništva će se znatno unaprijediti način prikupljanja popisnih podataka koji se u prijašnjim Popisima stanovništva provodio putem papirnatih upitnika.
Glavna ravnateljica Državnog zavoda za statistiku Lidija Brković pojasnila je da će kućanstva koja se iz bilo kojeg razloga nisu popisala internetom, popisati popisivač u drugoj fazi Popisa.
Ako je neki član kućanstva privremeno odsutan iz svog kućanstva (u zemlji ili inozemstvu) popisat će ga član kućanstva koji je prisutan, bilo putem interneta, bilo uz pomoć popisivača, kao što je to bila praksa i u dosadašnjim popisima.
Popisivač će, kad izađe na teren, imati unaprijed informaciju koja kućanstva (i osobe) i na kojim adresama su se popisala internetom, i morat će jedino još obići navedene adrese gdje su osobe popisane.
Angažirano 8000 popisivača i 1100 kontrolora
U provedbi popisa bit će angažirano oko 8000 popisivača, 1100 kontrolora, 170 instruktora i 45 koordinatora, a osim njih bit će angažirani i članovi županijskih popisnih povjerenstava, ispostava i popisnih centara, tako da će sveukupno biti angažirano oko 9500 osoba.
Popisuje se fizičke osobe koje su državljani Hrvatske, strani državljani i osobe bez državljanstva koje imaju prebivalište u Hrvatskoj, te osobe koje u referentnom trenutku imaju boravište u Hrvatskoj.
Prvi rezultati bit će objavljeni najkasnije 60 dana od završetka popisivanja, a konačni rezultati bit će objavljeni prema programima publiciranja i kalendarima objavljivanja statističkih podataka Državnog zavoda za statistiku.
Državni zavod za statistiku poduzet će u provedbi popisa mjere za uspješnu provedbu preporuka Stožera civilne zaštite, s obzirom na epidemiju koronavirusa.
Hoće li se popisivati građani u iseljeništvu?
Popisom neće biti popisivani građani u iseljeništvu – svrha popisa nije popisivanje svih državljana neke države u svijetu, nego popisivanje stanovništva koje živi u državi prema strogo određenim međunarodnim definicijama.
Glavna ravnateljica Lidija Brković je kazala da se hrvatski iseljenici neće popisivati u Republici Hrvatskoj jer svrha popisa nije popisivanje svih naših državljana u svijetu. Naši iseljenici bit će popisani u onim zemljama u kojima žive, a popisivanje u tim zemljama će biti provedeno sukladno Preporukama UN/Eurostata o Popisu stanovništva. To je metodološki okvir kojeg zemlje moraju obvezno primjeniti u popisivanju kako se ne bi dupliciralo stanovništvo i kako jedna osoba ne bi bila uključena u ukupno stanovništvo više zemalja.
Prema međunarodnim popisnim standardima koje su zajednički pripremili UN i Eurostat, ključno je razdoblje od jedne godine i dulje te namjera prisutnosti/odsutnosti od najmanje jedne godine i to su osnovni s kriteriji za uključivanje ili isključivanje osoba iz ukupnog stanovništva zemlje.
Ukoliko je netko privremeno odjavljen iz Republike Hrvatske, član njegovog kućanstva će, ako se samopopisuje putem sustava e-Građani to naznačiti u popisnom upitniku kroz nekoliko popisnih pitanja (u kakvom srodstvu je s tom osobom, je li on/a član kućanstva, koliko dugo je osoba odsutna iz kućanstva, zbog čega je odsutna, kada se vraća u Hrvatsku) ili će član kućanstva, ukoliko se ne samopopiše putem sustava e-Građani, odgovore na pitanja za privremeno odsutnoga člana svog kućanstva dati popisivaču koji će to upisati u popisnu aplikaciju. Inače, popisivač na terenu ne može kontrolirati živi li zaista netko na nekoj adresi, popis se temelji na izjavi osobe, odnosno člana kućanstva. Ono što DZS sukladno odredbama Zakona o službenoj statistici, ima pravo kontrolirati i usklađivati jest koristiti podatke o osobama iz administrativnih izvora, te ih uparivati s podacima prikupljenih Popisom, te na taj način tijekom obrade podataka kontrolirati pouzdanost, točnost i obuhvat podataka.
Svrha popisa nije popisivanje svih državljana neke zemlje (države) u svijetu, već popisivanje stanovništva koje živi u zemlji (državi) prema strogo određenim međunarodnim definicijama.
Zaključno, glavna ravnateljica Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, gospođa Lidija Brković kazala je da su podaci koji se prikupljaju Popisom prijeko potrebni za provedbu mnogih gospodarskih, društvenih, razvojnih i drugih politika te naglasila da bi se moglo dobro planirati i da bi se mogle donositi kvalitetne odluke za kreiranje javnih politika svaka zemlja treba imati pouzdane službene statističke podatke. Osim za analizu stanja utvrđenog Popisom, rezultati Popisa se koriste i za analizu promjena u odnosu na prethodna razdoblja te za prognozu budućih kretanja.