Popis stanovništva 2021. godine u dvije faze – sustav e-Građani, potom popisivači DZS-a

Hrvatski sabor je na sjednici 28. veljače 2020. donio Zakon o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine. Popis stanovništva, kućanstava i stanova je najsloženije statističko istraživanje i najveći izvor podataka o stanovništvu i uvjetima življenja stanovnika zemlje.

Glavna ravnateljica Državnog zavoda za statistiku gospođa Lidija Brković ponosno najavljuje da će Popis 2021. biti prvi digitalizirani odnosno prvi e-Popis u Republici Hrvatskoj.

Popis se provodi prema stanju na dan 31. ožujka 2021. u 24 sata, što se smatra referentnim trenutkom Popisa. Razdoblje trajanja Popisa jest od 1. travnja 2021. do 7. svibnja 2021.

Za pristup popisnom upitniku u elektroničkom sustavu e-Građani koristiti će se Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav (NIAS).

Sljedećim Popisom stanovništva će se znatno unaprijediti način prikupljanja popisnih podataka koji se u prijašnjim Popisima stanovništva provodio putem papirnatih upitnika.

Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021 provodit će se u dvije faze.

Od 1. travnja 2021. do 10. travnja 2021. stanovništvo će se moći samostalno popisati kroz elektronički sustav e-Građani. Od 16. travnja 2021. do 7. svibnja 2021. popisivači će popisivati na terenu sve one koji se nisu samostalno popisali, putem osobnog intervjua s pomoću elektroničkih uređaja.

Dakle, Popis 2021. pruža dvije opcije građanima: popisivanje internetom (u prvoj fazi) i popisivanje na tradicionalan način putem popisivača koji će doći u kućanstvo osobe (druga faza).

Stoga nije nikakav problem ako se kućanstvo ne popiše internetom, njih će popisati popisivač u drugoj fazi na klasičan način intervjuom licem u lice.

Treba naglasiti da se internetom popisuju svi članovi kućanstva (ne samo osoba koja se prijavi preko sustava e-Građani), dakle sve osobe koje zajedno žive u kućanstvu  popisuju se kao cjelina, ali je dovoljno da je samo jedan član kućanstva registriran u sustavu e-Građani.

Glavna ravnateljica  Državnog zavoda za statistiku Lidija Brković pojašnjava da će kućanstva koja se iz bilo kojeg razloga nisu popisala internetom, popisati popisivač u drugoj fazi Popisa te da će Državni zavod za statistiku uložiti dodatne napore da kroz promidžbenu kampanju osvijesti važnost sudjelovanja i zakonsku obvezu svih građana da se popišu i da se čim više građana samopopiše kroz sustav e-Građani.

Ako je neki član kućanstva privremeno odsutan iz svog kućanstva (u zemlji ili inozemstvu) popisat će ga član kućanstva koji je prisutan, bilo putem interneta, bilo uz pomoć popisivača, kao što je to bila praksa i u dosadašnjim popisima.

Popisivač će, kad izađe na teren,  imati unaprijed informaciju koja kućanstva (i osobe) i na kojim adresama su se popisala internetom, i morat će jedino još obići navedene adrese gdje su osobe popisane.

Hoće li se popisivati građani u iseljeništvu?

Glavna ravnateljica Lidija Brković je kazala da se hrvatski iseljenici neće popisivati u Republici Hrvatskoj jer svrha popisa nije popisivanje svih naših državljana u svijetu. Naši iseljenici bit će popisani u onim zemljama u kojima žive, a popisivanje u tim zemljama će biti provedeno sukladno Preporukama UN/Eurostata o Popisu stanovništva. To je metodološki okvir kojeg zemlje moraju obvezno primjeniti u popisivanju kako se ne bi dupliciralo stanovništvo i kako jedna osoba ne bi bila uključena u ukupno stanovništvo više zemalja.

Prema međunarodnim popisnim  standardima koje su zajednički pripremili UN i Eurostat, ključno je razdoblje od jedne godine i dulje te namjera prisutnosti/odsutnosti od najmanje jedne godine i to su osnovni s kriteriji za uključivanje ili isključivanje osoba iz ukupnog stanovništva zemlje.

Ukoliko je netko privremeno odjavljen iz Republike Hrvatske, član njegovog kućanstva će, ako se samopopisuje putem sustava e-Građani to naznačiti u popisnom upitniku kroz nekoliko popisnih pitanja (u kakvom srodstvu je s tom osobom, je li on/a član kućanstva, koliko dugo je osoba odsutna iz kućanstva, zbog čega je odsutna, kada se vraća u Hrvatsku) ili će član kućanstva, ukoliko se ne samopopiše putem sustava e-Građani, odgovore na pitanja za privremeno odsutnoga člana svog kućanstva dati popisivaču koji će to upisati u popisnu aplikaciju. Inače, popisivač na terenu ne može kontrolirati živi li zaista netko na nekoj adresi, popis se temelji na izjavi osobe, odnosno člana kućanstva. Ono što DZS sukladno odredbama Zakona o službenoj statistici, ima pravo kontrolirati i usklađivati jest koristiti podatke o osobama iz administrativnih izvora, te ih uparivati s podacima prikupljenih Popisom, te na taj način tijekom obrade podataka kontrolirati pouzdanost, točnost i obuhvat podataka.

Svrha popisa nije popisivanje svih državljana neke zemlje (države) u svijetu, već popisivanje stanovništva koje živi u zemlji (državi) prema strogo određenim međunarodnim definicijama.

Zaključno, glavna ravnateljica Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, gospođa Lidija Brković kazala je da su podaci koji se prikupljaju Popisom prijeko potrebni za provedbu mnogih gospodarskih, društvenih, razvojnih i drugih politika te naglasila da bi se moglo dobro planirati i da bi se mogle donositi kvalitetne odluke za kreiranje javnih politika svaka zemlja treba imati pouzdane službene statističke podatke. Osim za analizu stanja utvrđenog Popisom, rezultati Popisa se koriste i za  analizu promjena u odnosu na prethodna razdoblja te za prognozu budućih kretanja.

Kako bi se kućanstva (odnosno svi njezini članovi) popisala putem sustava e-Građani potrebno je da je barem jedan član kućanstva registriran u sustavu e-Građani, tj. posjeduje neku od vjerodajnica koja omogućuje registraciju u sustav. Više o ovome može se pročitati na stranici Ministarstva uprave: https://pretinac.gov.hr/KorisnickiPretinac/eGradani.html

Zahvaljujemo Državnom zavodu za statistiku koji nam je dostavio informacije.

Autor


Ruža Studer
Više o autoru