Na listi br. 8. koja traži zastupnička mjesta u Hrvatskom saboru za iseljeništvo su osobe s tri kontinenta. Pet ih je još u iseljeništvu, dok su tri osobe povratnici ili useljenici u Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu.
Teško je da netko tko nije iskusio što znači biti iseljenik, što znači biti daleko od domovine može razumijeti iseljenika. Svi kandidati na listi br. 8. u XI. izbornoj jedinici iskusili su život iseljenika. Svi oni povezani su s domovinom i žele svojim znanjem i iskustvom pridonijeti boljem i kvalitetnijem povezivanju domovine i iseljeništva. Na listi su osobe s tri kontinenta, pet ih je još u iseljeništvu, troje su povratnici ili useljenici u Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Nositeljica liste je Ruža Studer iz Švicarske. Uz nju su na listi: Ivo Petrović (BiH/Švicarska), Josip Hrgetić (Venezuela/Hrvatska), Hugo Estigarribia (Paragvaj), Marija Tafra (SAD/Hrvatska), Terezija Turkalj (Norveška), Ivana Pavletić (Hrvatska/Njemačka) i Zdenko Teply (Peru)
Načelo u demokratskim državama je da se loša politika popravlja dobrom politikom a loša ekonomija dobrom ekonomijom. Ovo načelo se može primjenjivati na sve, počevši od loše građene kuće do demografskih problema. Politika je u ovih trideset godina pokazala da je, kad su u pitanju iseljenici loša i to je glavni motiv koji je potaknuo Ružu Studer da krene s listom iseljeništva tražiti ono što iseljeništvu pripada – zastupničko mjesto u Hrvatskom saboru.
Sadašnja situacija u Hrvatskoj je takva da iseljeni Hrvati nemaju nikakve šanse nešto popraviti u politici u odnosu na njih. Saborske većine koje donose zakone i odluke, nisu spremne bilo što poduzeti što bi popravilo odnose s iseljeništvom, odnosno što bi iseljenike privuklo domovini. Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Hrvatska matica iseljenika nemaju mogućnost promijeniti odnos iseljenišvo – domovina.
Nameće se pitanje kako to promijeniti? Jedini način je taj da se u Saboru čuje glas iseljenih Hrvata koji će potaknuti političare u domovini ne samo da im se omogući dopisno glasanje nego i normalan život u domovini po povratku. Da svi oni mogu postati poduzetnici, namještenici, poljodjelci – zapravo sve ono što su ostvarili i uiseljeništvu ali to žele dalje raditi u domovini.
Da bi se u ovom smislu moglo poći naprijed, potrebno je suočiti se sa stvarnim problemima u domovini. Naš se narod, premda mali, našao pred dilemom sastoji li se on iz dva naroda: domovinskog i iseljenog? To su dva posve različita iskustva, dva posve različita pamćenja, dva posve različita svjetonazora, nastala u različitim socijalnim, kulturnim i političkim okolnostima. A zajednička domovina stenje pod pritiskom mnoštva problema. Dio tih problema kao što su gospodarski, demografski i administrativni bi se najbezbolnije riješili intenzivnom suradnjom s vlastitim iseljeništvom, odnosno s njegovim povratkom. Različita iskustva matičnih i iseljenih Hrvata bi se dala uskladiti i oploditi na dobrobit zemlje i naroda, na korist jačanja gospodarstva, obrane i izgradnje slobodne i civilizirane Republike Hrvatske.
U tom smislu je važno poznavati i uvažavati spoznaje iz poraća od 1945. do prestanka postojanja bivše države. Generacije koje su preživjele poratni teror, ostale su bez najdragocjenijeg blaga za jedan narod, a to su životi. Ti životi su 1960-ih ponovno počeli nestajati u domovini, da bi sad, u aktualnoj situaciji 21. stoljeća, užasno nedostajali hrvatskom korpusu. Rast stanovništva u Hrvatskoj može se ostvariti na najzdraviji način procvatom gospodarstva u napuštenoj i zapuštenoj hrvatskoj provinciji u koju bi se vraćali na svoju djedovinu iseljeni Hrvati bilo koje generacije. Od politike se traže samo okviri kakvi postoje u civiliziranom svijetu.
Upravo iz svih tih razloga potrebno je izaći u što većem broju na izbore i izabrati one koji su ostavili trag svojim radom i transparetnošću.
PROGRAM LISTE BR. 8. XI. IZBORNE JEDINICE
- Dopisno i/ili e-glasanje – Izborni zakon se mora mijenjati i mora omogućiti svim građanima da mogu bez većih poteškoća ostvariti svoje Ustavno pravo (čl. 45. Hrvatski državljani s navršenih 18. godina (birači) imaju opće i jednako biračko pravo u izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i EU parlament te u postupku odlučivanja na državnom referendumu, u skladu sa zakonom.
- Izmjene Ustava RH i drugih zakona koji su, kad je u pitanju iseljeništvo sporni. Reforma javne uprave i administracije koja je spora i neučinovita
- Ministarstvo iseljeništva – Imajući u vidu broj iseljenika, nemoć Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH i ostalih institucija, krajnje je vrijeme ozbiljno diskutirati o Ministarstvu iseljenika koje bi se moglo integrirati u Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
- Poduzetnički inkubator – Spajanje iseljeništva s domovinom, poticanje investicija a samim tim i stvaranje radnih mjesta u domovini. Iseljenici su spremni investirati ali im često na tom putu stoji hrvatska administracija koja se mora modernizirati.
- Odnosi sa susjednim državama / prava manjina – Hrvatska je dužna štititi ugled hrvatskog naroda i zastupati nacionalne interse. Razni, neriješeni problemi (nestali u ratu, granični problemi, prava hrvatskih manjina u drugim zemljama) i nejednak odnos kad su u pitanju prava manjina u Hrvatskoj potiču kod mnogih osjećaj da se za njih nitko ne skrbi.
- Oporezivanje inozemnih mirovina – Ne može se donijeti jedna odluka i ne pokazati spremnost postupati drugačije prema povratnicima kad znamo da ima različitih sporazuma i različitih poreznih pravila. Razmatrati u suradnji s Hrvatima iz zemalja koje imaju problema kako iznjedriti dobro rješenje. U rješavanju ovih problema usko surađivati s iseljeništvom i povratnicima.
- Kulturni identitet i hrvatski jezik u iseljeništvu se moraju čuvati i poticati. Na tom ozbiljno treba raditi, poticati suradnju udruga iz iseljeništva s udrugama u domovini te educirati voditelje hrvatskih udruga u iseljeništvu – Primjer Zimske i Ljetne škole folklora. Hrvatski jezik -Primjer BKS u Austriji – Raditi na očuvanju hrvatskog jezika u Europi i prekomorskim zemljama
- Odbor za Hrvate izvan RH – Zahtijevati da se intenzivnije radi s hrvatskim iseljeništvom. Jedan dio Odbora trebao bi se baviti pitanjima i problemima Hrvata u Bosni i Hercegovini, drugi iseljeništvom i hrvatskim manjinama u drugim zemljama
- Integracija povratnika u društvo – primjeri integracije iz europskih zemalja
- Hrvatski sabor – Ograničiti mogućnost uzastopnog kandidiranja za Hrvatski sabor na dva mandata.
- Hrvatska zemlja u hrvatske ruke! Otvoriti najprije mogućnost da poljoprivredna zemljišta u Republici Hrvatskoj kupe iseljenici, tak nakon toga stranci
- Inzistirati da se u sve institucije koje se “skrbe” za iseljeništvo integriraju povratnici koji su upoznati s problemima i potrebama iseljeništva
- Različite skupine iseljenika (starije iseljeništvo i novi iseljenici) – Uskladiti prema tome rad institucija / ministarstva
Domovino, i mi smo tu!, poručuju iseljenici, povratnici i useljenici.