Bosna i Hercegovina – Nedolazak dijaspore na odmor donosi posljedice u državnom proračunu

Zbog pandemije koronavirusa iseljeništvo Bosne i Hercegovine ovoga se ljeta teško odlučuje na posjet domovini. A to za BiH vjerojatno znači nekoliko milijuna eura manje u državnoj blagajni.

„Ovog ljeta, nažalost, neću u Bosnu i Hercegovinu. Trenutne upute vlade, a i bolnica su da se ne ide u rizične zemlje, u koje trenutno spada Bosna i Hercegovina. Zbog toga svako putovanje predstavlja rizik koji je zaista nepotreban, što za mene, što za moju obitelj i prijatelje“, priča Merima Sofić, doktorica medicine iz malog mjesta u njemačkoj Sjevernoj Rajni-Vestfaliji.

„U trenutnoj situaciji, u kojoj se nalazimo, treba poštovati sve smjernice, jer samo se tako cjelokupna situacija može popraviti. Ja se nadam da će se sve vratiti u neko normalno stanje, bar krajem godine. Bilo bi lijepo pojesti ćevape i popiti kavu na čaršiji, ali…”, dodaje dr. Sofić.

Dr. Merima Sofić je samo jedna od oko 95% građana Bosne i Hercegovine, koji prema više procjena, ovoga ljeta, neće posjetiti domovinu. To se posebno odnosi na bosanskohercegovačke iseljenike u prekooceanskim zemljama.

Osim što je pandemija koronavirusa uskratila posjete domovini, tako je uskratila i višemilijunsko punjenje blagajne BiH iseljeničkim novcem.

Mi iz Bosne i Hercegovine, kao dr. Sofić, osim što vole „pojesti ćevape i popiti kavu na čaršiji“, godinama tradicionalno podržavaju i jačaju lokalni turizam. Uz to, u domovini rade različite estetske i dentalne zahvate, znatno povoljnije od onih u njihovim useljeničkim državama.

Samo za desetke tisuća kartica i dopuna mobilnih telefona tijekom ljeta Bosni i Hercegovini njena dijaspora ostavi više milijuna eura. Toga ove godine gotovo da i nema.

Vjerno iseljeništvo kao jamac višem standardu domovine

„Bosanskohercegovačka dijaspora tradicionalno doprinosi ekonomiji Bosne i Hercegovine s preko 10% bruto-domaće proizvodnje godišnje. Taj proces se odvija putem službenih doznaka, neslužbene financijske podrške te raznovrsne potrošnje, koja se događa najviše tijekom ljetnih mjeseci. Ovakav angažman naših građana, koji žive i rade izvan BiH, omogućava nam potrošnju koja je veća od naše domaće proizvodnje a samim tim i viši životni standard od onoga kojeg sebi možemo priuštiti ekonomskim aktivnostima koje se odvijaju unutar zemlje”, objašnjava prof. dr. sc. Adnan Efendić, stručnjak za ekonomiju dijaspore i migracija, šef Katedre za ekonomsku teoriju i politiku Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu.

„Vrlo je nezahvalno raditi projekcije nakon nekoliko mjeseci i slabe dostupnosti podataka, ali u optimističnom scenariju – doznake iz inozemstva možda ostanu na istoj, ili se čak popnu na višu razinu. Potrošnja, međutim, koja se odvijala u ljetnom razdoblju u sektorima turizma, trgovine, raznovrsnih usluga i mnogih drugih vezanih sektora, očigledno je zabilježila jedan strukturni pad. Lančani efekti su mnogo veći od pukog smanjenja potrošnje dijaspore, jer se gubi čitav lanac učinaka koji nastaju od ovog novca, prijeko potrebnog u zemlji kakva je Bosna i Hercegovina”, dodaje redovni sveučilišni profesor Efendić.

Avioni smanjeno i neredovno lete, ali banke ipak uredno rade

Pandemiju koronavirusa i ekonomski faktor prati za čak oko 80% smanjen broj letova na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, najvećoj bosanskohercegovačkoj zračnoj vezi sa svijetom, ali i stroge epidemiološke mjere, posebno na graničnim prijelazima. To svakako otežava ulazak u Bosnu i Hercegovinu njenim iseljenicima. Ipak, prof. dr. sc. Efendić je optimističan, jer iako zrakoplovi još smanjeno i neredovno lete – banke sve vrijeme ipak uredno rade.

„Bosanskohercegovačka dijaspora je posvećena svojoj domovini. Emocionalno je vezana za nju i u težim periodima je bila uz svoju zemlju. Stoga nije isključena mogućnost da ćemo svjedočiti jednom pojačanom angažmanu naših građana kroz više doznaka, pojačanim investicijskim aktivnostima i drugim angažmanima, koji će omogućiti Bosni i Hercegovini da kroz ovo razdoblje prođe s manjom ekonomskom štetom“, pojašnjava prof. dr. sc. Adnan Efendić.

Dok se bosanskohercegovačko iseljeništvo procjenjuje na gotovo dva milijuna, njihova izravna i neizravna ulaganja u domovinu su procijenjena na čak oko milijardu eura godišnje.

Uvijek je dobro imati na umu to da kod nas još više vole gotovinu, načelom „iz ruke u ruku”, nego bankarsku administraciju i birokraciju. Zato znatan dio dijasporskih sredstava još ostaje službeno nezabilježen.

A iako je bilo više inicijativa, za mandata više vlada, još nikada nije realiziran prijedlog utemeljenja Ministarstva iseljeništva na državnoj razini Bosne i Hercegovine.

dw.com