Okrenuli smo leđa prirodi – Prijeti izumiranje čak 40 posto biljnih vrsta

Četrdeset posto od otprilike pola milijuna vrsta biljaka i gljivica na rubu je izumiranja i prijeti im nestanak, navodi se u izvještaju britanskih Kraljevskih botaničkih vrtova (RBG).To se odnosi i na 723 vrste biljaka koje se koriste u medicini.

S druge strane, ističe se u izvješću, brojna vrste bijaka koje predstavljaju potencijalan izvor hrane ili energije ne iskorištava se dovoljno. Znanstvenici su izbrojili 7.093 vrste jestivih biljaka, ali 90 posto svjetske hrane dolazi od samo njih 15, a četiri milijarde ljudi oslanja se u cijelosti na rižu, kukuruz i pšenicu.

Početkom 20. stoljeća na planetu Zemlji živjelo je 1,65 milijardi ljudi. Sto godina kasnije, 2000. godine, bilo nas je šest milijardi, a danas se broj stanovnika povećao se na 7,7 milijardi.

I to nije ništa u usporedbi s onim što nas čeka do kraja stoljeća, kada će svijetom hodati više od 11 milijardi ljudi.

Na primjeru hrvatske poljoprivrede vidljiva je velika kontrola multinacionalnih sjemenarske kompanija.

Naime, ulaskom Hrvatske u Europsku uniju prihvaćeni su zakoni koji pogoduju multinacionalnim sjemenarskim kompanijama nauštrb domaće proizvodnje. Te gigantske kompanije posjeduju više od pola svjetskog tržišta sjemenja.

GMO hrana je rezultirala time da je zadnjih godina diljem svijeta naglo porastao broj ljudi koji pate od alergija, raka i drugih teških bolesti, kao i osoba koje se liječe od neplodnosti.

Gubitak biljnih vrsta događa se i u ribarstvu i stočarstvu. U želji za brzim profitom uzgajivači kupuju pasmine visoko proizvodnih osobina, uglavnom na štetu brojnih izvornih pasmina skromnijih proizvodnih osobina.

Jedina šansa manjih zemalja unutar EU je osnivanje institucija koje će se baviti oplemenjivanjem domaćih sorti.

Kriza s koronom pokazala je da mogu preživjeti hrabri pojedinci koji uzgajaju hranu na održivi ekološki način.

Život u prirodi, na stolu domaća hrana, na imanju životinje bit će posao budućnosti.

Samodostatnost u proizvodnji hrane trebao bi biti cilj svake države.

Jedimo “što su jeli naši stari”.

Autor: Anamarija Manestar