Vatikan – Na obali Tibera nalazi se najmanja država na svijetu

Naziv Vatikan nastao je od latinskog Mons Vaticanus (Vatikanski brežuljak).

Vatikan (puni naziv Vatikanski Grad ili Država Vatikanskoga Grada, talijanski Città del Vaticano ili Stato della Città del Vaticano), država na dijelu teritorija grada Rima, zauzima 0,44 km.

Veličanstveni trg Sv. Petra

Bazilika Sv. Petra najveća je kršćanska crkva površinom 23 000m2 i može primiti oko 60 000 ljudi. Ispred bazilike sv. Petra dominira Trg sv. Petra (tal. Piazza San Pietro).

Trg se zbog svojih dimenzija smatra remek djelom 17. stoljeća. Projektirao ga je Talijan G. L. Bernini. Vatikanska ili Papinska palača kompleks je zgrada, unutar kojih se nalaze i papinska rezidencija, uredi Rimokat. crkve, nekoliko kapelica (najpoznatija među njima Sikstinska kapela s freskama Michelangela), knjižnica (s neprocjenjivom zbirkom manuskripata i više milijunskih naslova iz pretkršć. i ranoga kršć. razdoblja) te poznati Vatikanski muzeji. Vatikan  ima i nekoliko zgrada na području grada Rima, koje se nalaze izvan njegova teritorija, a kojima Italija priznaje eksteritorijalnost – bazilike San Giovanni in Laterano, Santa Maria Maggiore i San Paolo fuori le Mura, palače Lateranska, Palazzo della Dataria, Palazzo della Cancelleria, Palazzo Propaganda Fide, Villa Barberini i dr. Pripada mu i papinska ljetna rezidencija u Castel Gandolfu, nedaleko od Rima.

U Vatikanu postoji ukupno šest ulaza, no građani i turisti mogu koristiti samo tri.

Lateranski ugovori

Država Vatikan nije isto što i Sveta Stolica (vodstvo Katoličke Crkve) iako ih najčešće poistovjećujemo. To znači da unatoč tome što papa do 1929. god. nije imao države, Sveta Stolica, kao najviša institucija Katoličke crkve, se smatrala nekom vrstom subjekta međunarodnog prava, dakako s ograničenjima kao posljedicama nedostatka države.

Lateranskim ugovorom (tal. Patti Lateranensi) iz 1929.god. između Svete Stolice i Kraljevine Italije, Vatikan je poprimio drugi pravni značaj, tj. osnovana je Država Grada Vatikana, dakle međunarodno priznati državni subjekt. Lateranskim ugovorom priznaje se suverenitet Svete Stolice na međunarodnom planu. Vatikanski grad je priznat kao nova država i papa kao državni suveren te je  potvrđena katolička konfesija kao državna religija u Italiji.

Papa je za uzvrat priznao Rim glavnim gradom Italije. Konkordatom (sporazumom, ugovorom) se Svetoj stolici priznaju duhovne ovlasti; crkveno zaključeni brak ima pravnu jednakost s civilnim brakom.

Lateranski ugovor, su u Lateranskoj palači u Rimu sklopili 11. veljače  1929. god. Sveta stolica (papa Pio XI.) i talijanska država (B. Mussolini).

Stanovništvo Vatikana

Na području Vatikana tek dio stanovnika uživa status građanina, što je priznanje posebnog položaja vezanog uz određenu službu Svetoj Stolici. Dio stalnog stanovništva nema vatikansko državljanstvo; u Vatikanu živi i oko 3000 službenika te pripadnici Švic. garde, koji imaju vatikansko državljanstvo samo dok su u toj službi. Švic. garda osigurava unutar. sigurnost države i pape (od 1506). Za vanjsku obranu Vatikana zadužena je Talijanska Republika– Gardisti su zaduženi za neposrednu zaštitu Svetog Oca, njegovih rezidencija i dr.

Diplomatska služba Svete Stolice je vrlo vješta, trenutno održavaju diplomatske odnose sa  183 zemlje. Spomenutim državama pribrajaju se još Suvereni viteški malteški red te Europska unija.

U Vatikanu nema diplomatskih predstavništva, ona se nalaze u Rimu ili izvan njega.

Jugoslavenska vlada prekinula  je diplomatske odnose sa Svetom Stolicom od 1952. god. do 1966. godine. Ponovna uspostava punih diplomatskih odnosa između Sv. Stolice i Jugoslavije uslijedila je 1970., što je rezultiralo i posjetom Tita papi Pavlu VI. u ožujku 1971., što je bio prvi službeni posjet predsjednika jedne socijalističke zemlje Vatikanu.

U Hrvatskom saboru je 1997. god, potvrđen Zakon o potvrđivanju Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske.

Financije Vatikana

Vatikan stalni proračunski manjak dijelom pokriva prodajom ili najmom imovine, a dijelom prilozima biskupija i vjernika širom svijeta tzv. Petrov novčić (na blagdan Sv. Petra i Pavla 29. lipnja). Prihodi se ostvaruju i od vjerskoga turizma (uz prodaju poštanskih maraka, prigodnih kovanica, medalja, suvenira, muzejskih ulaznica i publikacija), te od ulaganja u financijske portfelje širom svijeta. Vatikan ne objavljuje podatke o svojim financijama; procjenjuje se da su njegovi prihodi 2007. iznosili oko 200 milijuna USD.

Cjelokupna se vatikanska imovina (bez neprocjenjiva crkv. blaga i brojnih umjetnina) procjenjuje na oko 500 mil. USD.

Vatikan je priključen na talijansku električnu, vodovodnu, kanalizacijsku i plinsku mrežu. Ima telefonski sustav, poštanski ured, radiopostaju (Radio Vaticano), astron. opservatorij. Tiska vlastiti dnevni list L’Osservatore Romano, a od 1983. emitira i tv program.

Također, Vatikan ima vlastite oružane snage, tzv. Papinsku švicarsku stražu (talijanski Guardia Svizzera Pontificia), vlastitu zastavu i novac (euro), vlastitu banku, časopise, ljekarne, medicinsku pomoć i vatrogasnu postrojbu. Vatikan uvozi drvo, vodu, struju i plin jer ne posjeduje te resurse.

Državno uređenje Vatikana

Vatikan je suverena država, apsolutna monarhija s izbornim vladarom (papa). Papa (lat. otac, tata) ima zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast. Zakonodavnu vlast obnaša Pontifikacijsko povjerenstvo Države Vatikanskoga Grada koje čini 7 kardinala,  koje na mandat od 5 god. imenuje papa. Sudbenu vlast predstavljaju: Apostolska penitencijarija, Vrhovno sudište Apostolske signature i Sveta rimska rota.

Pravo izbora pape ima Kardinalski zbor (pravo glasa nemaju kardinali koji su na dan papine smrti navršili 80. godinu života). Papa se bira tajnim i pismenim glasovanjem. Maksimalni broj kardinala izbornika ne smije prijeći 120. Nitko od kardinala ne može biti isključen iz izbora, a svi su kardinali izbornici, obvezom obećanja poslušnosti, dužni sudjelovati na izboru. Period i postupak izbora (konklave) zatvoren je za druge, a svi kardinali izbornici od početka konklava do imenovanja novoga pape smješteni su u Domu svete Marte (Domus sanctae Marthae). Glasuje se u Sikstinskoj kapeli, koja se nalazi pod vlašću kardinala komornika, sve dok jedan od kandidata ne dobije 2/3 plus jedan glas. Izborom, papa dobiva opću, redovitu, vrhovnu, neovisnu, potpunu, izravnu i trajnu vlast u Katoličkoj crkvi i Državi Vatikanskoga Grada.

Sveti kolegij kardinala (Sacro Collegio del Cardinali) pomaže papi u njegovu pastoralnom radu. Najviše izvršno tijelo, uz papu, je Državno tajništvo ili Papinsko tajništvo (Segretaria di Stato), koje zastupa Vatikan u diplomatskim odnosima s drugim državama.

U srpnju 2004. u UN-u Vatikan je  stekao punopravno članstvo s određenim ograničenjima (bez prava glasovanja).

Zanimljivosti Vatikana

U državi živi 618 državljana, od kojih samo 246-uključujući 104 pripadnika švicarske garde-živi unutar zidina. U Vatikanu u 2019. g. bilo je oko 70 važećih putovnica ove države.

Godišnje se prosječno u Vatikanu rodi jedno dijete, i to pripadnika švicarske garde, a umre prosječno pet ljudi. U trenutku ažuriranja statističkih podataka, u Vatikanu je bio samo jedan kućni ljubimac, i to pas.

Dvije su kratice vozila registriranih u Vatikanskom registru: SCV oznaka je za automobile u vlasništvu države i tijela Svete Stolice, dok je međunarodna kartica za vozila u vlasništvu građana i osoba koje se smiju registrirati po vatikanskim propisima-V.

U Vatikanu ne postoji diplomatska putovnica.

U zanimljivosti Vatikana spadaju i Vatikanski vrtovi imaju oko 1900 vodoskoka i fontana koje natapa vodovod dug oko 120 km.  U Vatikanu postoji heliodrom, kao i i kratka linija vatikanske željeznice duga svega 300 metara. Za one koji su se ogriješili o zakon postoji i  zatvor sa dvije ćelije.

Od 1984. godine Vatikan je na Uneskovu popisu svj. baštine. Što i ne čudi, jer kad bi pred svakom slikom vatikanskih muzeja zastali na minutu-dvije bilo bi vam potrebno oko 4 godine da ih sve pogledate.

Do danas, bez obzira na pravovaljanost izbora, sveukupno je bilo 307 crkveno-povijesno relevantnih papa.

Od 2103.g. pontifikat u Vatikanu ima papa službenog imena Papa Franciscus, Episcopus Romanus ( uobičajeno ime pape je Franjo). Papa Franjo je kršen pod imenom Jorge Mario Bergoglio, i prvi je papa koji dolazi z Amerike.

Službeni jezik države Vatikan je talijanski, a Svete stolice latinski.

Jedan od kurioziteta u povijesti papa je i takozvano proročanstvo Svetog Malahija po kojem će posljednji papa nositi ime Petar II. To se proročanstvo nije ostvarilo s obzirom da se isti trebao izabrati na konklavi 2013. godine.

Vatikanska knjižnica- jedna od najstarijih knjižnica na svijetu

Knjižnica (tal. Biblioteca Apostolica Vaticana.), koju je dizajnirao papa Nikola V. (15. st.), ali koju je osnovao papa Sixtus IV. (15.st.), ima jednu od najvažnijih zbirki drevnih tekstova i rijetkih knjiga na svijetu, uključujući Codex Vaticanus. Knjižnica je otvorena 1450. godine.

Trenutno se u vatikanskoj knjižnici čuva oko 180 000 svezaka rukopisa, 1 600 000 tiskanih knjiga, 300 000 novčića i medalja, 150 000 grafika, crteža i matrica i preko 150 000 fotografija. Unutar ovog golemog nasljedstva, rukopisne zbirke poprimaju posebnu važnost zbog svoje dosljednosti, a također i zbog svoje raznolikosti, što proizlazi iz posebne važnosti koja se za potrebe njihova ustava pretpostavlja od nabave cijelih knjižnica: zapravo papirusni kodeksi novozavjetnih spisa, latinski, grčki i orijentalni spisi kasnog antičkog i srednjovjekovnog i renesansnog razdoblja, arhivi plemićkih obitelji koje su Crkvi davali pape i kardinale, znanstveni i studijski radovi, korespondencija i zbirke autograma. Najvažnije tiskane knjige u vlasništvu Knjižnice su drevne i rijetke knjige, uključujući preko 8 000 inkunabula i velik broj knjiga šesnaestog i sedamnaestog stoljeća.

U knjižnici se nalazi i važna zbirka grafika – Kabinet grafika – u kojoj se nalaze gravure i slobodni otisci, tj. slike koje nisu uključene u knjige kao ilustracije ili koje nisu popraćene tiskanim tekstovima.

Ulaz u knjižnicu dopušten je kvalificiranim istraživačima i znanstvenicima, sveučilišnim ili srednjoškolskim profesorima i istraživačima, studentima postdiplomskog studija, a iznimno i studentima (pod uvjetom da dokumentiraju da moraju pregledavati građu koja se čuva samo u knjižnici). Za traženje materijala znanstvenici se mogu koristiti raznim alatima. Tiskani katalog pokriva razdoblje do 1985. u papirnatoj verziji; za akvizicije sljedećih godina dostupan je IT katalog u kojem se prenose podaci kataloga kartica. Postoji i katalog grafika i dizajna te katalog novčića i medalja, oba u elektroničkom formatu. Ova se tri OPAC-a mogu konzultirati izvana putem Interneta. Situacija s rukopisnim zbirkama je neobična, za koju ne postoji niti jedan istraživački alat, ali dostupni su brojni inventari, indeksi i djelomični katalozi stvoreni tijekom stoljeća. Za latinske fondove u tijeku je izrada IT kataloga.

Uz knjižnicu je priključena i Bibliotekarska škola (tal. Scuola di Biblioteconomia) koja organizira godišnji tečaj rezerviran za studente koji ima za cilj stručno osposobljavanje knjižničara za pripremu, organizaciju i konzervaciju zbirki knjiga i dokumentaraca. Diplomu koju izda – nakon polaganja ispita potrebnih na kraju tečaja – priznaje talijanska država.

Apostolska Stolica odobrila je osnivanje nekoliko papinskih sveučilišta koja u Crkvi dodjeljuju akademske stupnjeve s kanonskim učincima. Postoji tako trinaest papinskih sveučilišta prisutna u Vatikanu i Italiji.

Ako svi „Svi putevi vode u Rim“, onda još više „vode u Vatikan“, drevni hram vjere, znanosti  i umjetnosti. 

Autor: Anamarija Manestar