U programu dvodnevnoga Kongresa zastupljene su teme koje propituju najvažnija područja iseljeničkog iskustva, kao i odnos iseljeništva prema domovini i domovine prema iseljeništvu.
Na svim dosadašnjim iseljeničkim kongresima sudjelovali su najviši predstavnici državnih i crkvenih vlasti i institucija, znanstvenici i stručnjaci koji se bave iseljeničkim temama, poslovni ljudi iz zemlje i svijeta, povratnici u domovinu, različite udruge i zainteresirani pojedinci koji su posvećeni i usmjereni na kontekst i iseljeničke teme, pa će tako biti i ovaj put. Slijedeći sve propisane epidemiološke mjere, dio publike Kongres će pratiti u dvorani Matice hrvatske, a drugi dio uključit će se online iz cijeloga svijeta.
[/av_textblock]
[av_textblock size=” font_color=” color=” av-medium-font-size=” av-small-font-size=” av-mini-font-size=” av_uid=’av-kgxpqv0i’ admin_preview_bg=”]
Glavne teme 4. HIK-a
Budući da je Hrvatska oduvijek bila izrazito iseljenička zemlja, a danas, više nego ikad, zbog novog migrantskog vala iz Hrvatske, u kojem iseljavaju cijele obitelji s malom djecom, suočena i s brojnim demografskim i društveno-gospodarskim izazovima, opravdano je zapitati se što Hrvatska može ponuditi svojim iseljenicima kako bi ih ponovno vratila u domovinu. Kroz dugu iseljeničku povijest Hrvatske uvijek su postojali i povratnički tokovi različitog intenziteta i raznolikih iskustava i uspjeha. U posljednje vrijeme, Hrvatska u povratku svojih iseljenih građana i njihovih potomaka vidi izvor za ublažavanje mnogih negativnih trendova jer osim emotivnih i nostalgičnih motiva, povratnike mogu privući određeni elementi kvalitete života (sigurnost, mirniji, opušteniji način života, krajolik, klima i dr.).
Unatoč tomu, povratništvo je složen proces koji objedinjuje emigracijsko i imigracijsko iskustvo, kao i iskustvo povratne migracije, te ga se ne može promatrati izvan hrvatskoga društvenog, političkog i gospodarskog konteksta. Kao i prethodnih godina, tijekom protekla tri HIK-a, ovim Kongresom otvorit će se prostor za interdisciplinarnu i multidisciplinarnu analizu povratništva te omogućiti iznošenje realnih iskustava i praksi u stručnome dijelu Kongresa. Ovakav pristup nosi potencijal otkrivanja informacija od iznimne važnosti, koje se potom mogu koristiti u strateškom planiranju javnih politika i rješavanju aktualnih problema povratništva.
Povrh toga, HIK se dosad pokazao kao iznimno učinkovita točka umrežavanja i razmjene iskustava između iseljeništva i domovinske Hrvatske u svim sferama života, a njegova misija da promiče i predlaže što kvalitetnije i učinkovitije smjerove suradnje između domovinske Hrvatske (njezinih institucija, udruga i pojedinaca) s hrvatskim iseljeničkim udrugama, uspješnim znanstvenicima i gospodarstvenicima iz korpusa hrvatskog iseljeništva, dosad je dala mnogostruke rezultate i izrodila brojne slične projekte.
Pozivamo sve zainteresirane da se u četvrtak 5. studenoga i u petak 6. studenoga 2020. od 8.30 sati pridruže na 4. Hrvatskom iseljeničkom kongresu online, a program i linkove za pristup programu, možete pronaći u nastavku.
Marin Sopta, predsjednik Organizacijskog odbora Kongresa