U organizaciji Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva, 5. i 6. studenoga 2020.g. u Matice hrvatske u Zagrebu, poštujući propisane epidemiološke mjere održao se četvrti hrvatski iseljenički kongres.
[/av_textblock]
[/av_one_full]
[av_one_full first min_height=” vertical_alignment=” space=” custom_margin=” margin=’0px’ link=” linktarget=” link_hover=” padding=’0px’ border=” border_color=” radius=’0px’ background=’bg_color’ background_color=” background_gradient_color1=” background_gradient_color2=” background_gradient_direction=’vertical’ src=” background_position=’top left’ background_repeat=’no-repeat’ animation=” mobile_breaking=” mobile_display=” av_uid=’av-sz69ik’]
[av_textblock size=” font_color=” color=” av-medium-font-size=” av-small-font-size=” av-mini-font-size=” av_uid=’av-kh7jl956′ admin_preview_bg=”]
Pozdravnim govorima prisutnima su se obratili ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar prof. dr. sc. Željko Holjevac, predsjednik Programsko-organizacijskog odbora Četvrtog hrvatskog iseljeničkog kongresa Marin Sopta, dekan Ekonomskog fakulteta u Osijeku prof. dr. sc. Boris Crnković, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras, prorektor Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Vlado Majstorović, ravnatelj Ureda Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine za dušobrižništvo Hrvata u inozemstvu dr. sc. Tomislav Markić, državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Mijo Marić i zamjenik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Dario Magdić.
Marin Sopta, predsjednik Organizacijskog odbora
“Kao i na prva tri održana kongresa koji su se održali 2014. u Zagrebu, 2016. u Šibeniku i 2018. u Osijeku želimo kroz predavanja potaknuti temu povratka,” rekao je u svom pozdravnom govoru predsjednik organizacijskog odbora Marin Sopta. “Masovni povratak Hrvata zasigurno se neće dogoditi. Da bi se bar dio njih vratio potrebne su određene predradnje dobra volja političara koji bi se trebali izjasniti jesu li za povratak iseljenika ili ne,” istaknuo je Sopta.
[/av_textblock]
[av_textblock size=” font_color=” color=” av-medium-font-size=” av-small-font-size=” av-mini-font-size=” av_uid=’av-kh7jm81m’ admin_preview_bg=”]
Na panelima se izlagalo o različitim temama. Među sudionicima bilo je i povratnika koji su dobri primjeri da se po povratku može u domovini uspjeti. Tako su u uvodnom panelu svoja iskustva podijeliti povratnici Josip Hrgetić i Don Markušić. U panelu “Politika povratništva u lokalnim zajednicama” izlagali su o svojim iskustvima povratnici – gradonačelnik Gospića Karlo Starčević i Visa Ivo Radić, dok je povratnik iz Kanade, Stipo Hrkač istaknuo pozitivne strane Hrvatske u privlačenju digitalnih nomada.
U panelu “Nekada i sada” Zvonimir Ancić (Hrvatska biskupska konferencija) govorio je o povratku Hrvata iz Janjeva u Hrvatsku i njihovo doseljavanje u mjeto Kistanje. Vid Kovačić i Mario Bara sa Hrvatskog katoličkog sveučilišta iznijeli suu svom su izlaganju iznijeli primjer o(p)stanka i povratka otoka Suska na kojem se redovito okupljaju iseljenici. Mnogi dolaze svake godine na duže vrijeme a rijetki od njih odluče se na povratak. Rebeka Mesarić Žabčić i Ana Malnar istražile su odlazak Hrvata u Austriju koja je od 1. srpnja 2020. g. nova privlačna destinacija za Hrvate.
Zvonimir Ancić, Hrvatska biskupska konferencija
Zanimljivo je bilo predstavljanje misijskih jubileja koje su predstavljene online javljanjem. Imali smo priliku čuti fra Josipa Korena koji je govorio o 60. godina Hrvatske katoličke misije u Beču. Zlatne jubileje proslavile su Hrvatske katoličke misije u Hamburgu, Londonu, Darmstadtu te Aalenu i Heidenheimu. O njihovom djelovanju govorili su fra Anto Bobaš, fra Ljubomir Šimunović i Nikolina Mesić. Uloga Hrvatskih katoličkih misija u brizi za iseljenike bila je i ostala izuzetno važna jer je crkva uvijek bila mjesto na kojem su se Hrvati okupljali.
Drugi radni dan počeo je panelom “Migracijske politike“. O povratku kao pustoj želji govorio je između ostalih Tado Jurić koji je zadnjih godina istraživao zadnji val iseljavanja. “Povratak se nažalost kod mnogih neće ostvariti a migracije ne donose onaj osjećaj sreće i zadovoljstva koji mnogi očekuju,” kazao je između ostalog Jurić. Iznio je podatke iseljevanja Hrvata iz bivše Jugoslavije i zadnji val koji je iselio nakon ulaska Hrvatske u EU.
Tematizirani su baštinski temelji – kultura i jezik, jedna od tema bila je identitet u kojoj, dok su u temi povijesni osvrti svoja iskustva iznijeli iseljenici – povratnici Stjepan Šulek i Vlado Glavaš, dok su zanimljiva stručna istraživanja iznijeli Darija Hofgräff, Marin Knezović i Koraljka Kuzman Šlogar.
Neka izlaganja objavit ćemo naknadno u obliku članka, a izlaganja koja su snimana (Hrgetić, Novosel, Jurić) mogu se vidjeti u facebook grupi Moja Domovina
Zbog pandemijom uvjetovanih okolnosti, drugi dio s tradicionalnim kulturno-umjetničkim programom, svečanom večerom i prigodnim izlaganjima održat će se u proljeće 2021. kada se steknu organizacijski uvjeti.
Svakako treba pohvaliti neumoran tim koji je po četvrti put organizirao Iseljenički kongres: Marina Soptu, Tanju Trošelj Miočević, Josipu Mijoč i Vlatku Lemić.
Josipa Mijoč, Marin Sopta, Vlatka Lemić, Tanja Trošelj Miočević
