(…) Hrvat se ne bori da što otme kome, Čuva sveti plamen na ognjištu svome. (Jedan od rado citiranih citata Franje Tuđmana nastalih u nekim drugim okolnostima)
U Zagrebu je u nedjelju 31.1.2021. uslijed teške virusne bolesti preminuo dr. Miroslav Tuđman, najstariji sin prvog hrvatskog predsjednika Franje i Ankice Tuđman. Miroslav Tuđman rođen je 25. svibnja 1946. godine u Beogradu. Gimnaziju je pohađao i završio u Zagrebu. Diplomirao je filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na kojem je magistrirao i doktorirao 1985. godine.
Odrastao je u strogoj obiteljskoj atmosferi, o kojoj je rekao sam Miroslav Tuđman: “Odrastao sam u kući u kojoj se nisu pričali vicevi i nije se pilo“. U teškim godinama odmah nakon Drugog svjetskog rata životni put Miroslava Tuđmana od ranih dana bio je obilježen političkom aktivnošću njegovih predaka.
Miroslavov djed Stjepan Tuđman bio je političar radićevskog puta kojeg su ustaše zatvorile, a za njegovim ocem Franjom Tuđmanom raspisale tjeralicu zbog
„… ilegalnog rada prije ulaska u partizane“. Djed Stjepan Tuđman je sudjelovao u osnivanju ZAVNOH-a i u predsjedanju njegovu Prvom zasjedanju, pa u radu trećeg zasjedanja AVNOJ-a i Ustavotvorne skupštine nove Jugoslavije. Mlađa braća Franje Tuđmana završavaju tragično živote; mlađeg brata Ivana ustaše odvode u sisački zatvor iz kojeg se uspio izvući, a najmlađi brat Stjepan je poginuo 1943, u partizanima sa samo 17 godina. Djeda Stjepana i baku Olgu 1946. godine, kako je svjedočio sam Franjo Tuđman, ubila je UDBA.
Znanstvena karijera
Miroslav Tuđman bio je profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a magistrirao i doktorirao je u području društvenih znanosti – polje informacijskih i komunikacijskih znanosti. Od 1988. bio je zaposlen na Odsjeku za informacijske znanosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uz Filozofski fakultet, predavao je na Ratnoj školi GS-a HV-a, na Diplomatskoj akademiji MVP-a, Obavještajnoj akademiji, Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu, Sveučilišnom studijskom centru za forenzičke znanosti u Splitu i Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Od 2000. godine bio je glavni i odgovorni urednik međunarodnog časopisa National Security and the Future. Autor je nekoliko knjiga i više stotina znanstvenih članaka. Zadnja knjiga “Haški krivolov – Analiza dokaza o ciljevima zajedničkoga zločinačkog pothvata u predmetu IT-04-74” predstavljena je 2019. godine u Zagrebu.
Sudionik je svih većih vojnih operacija Hrvatske vojske od 1992. do 1995. te je nosio čin general bojnika. Bio je dragovoljac Domovinskog rata od lipnja 1991., a za sudjelovanje u Domovinskom ratu i stvaranje hrvatske države Miroslav Tuđman odlikovan je Redom kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom, Redom kneza Domagoja s ogrlicom, Redom hrvatskog trolista, Medaljom Bljesak, Medaljom Ljeto ’95, Medaljom Oluja, Medaljom za iznimne pothvate i Spomen-medaljom Vukovar.
Sigurnosno-obavještajni poslovi zahtjevaju osobu od najvećeg povjerenja pa je Miroslav Tuđman vodio obavještajnu službu u dva navrata, od 1993. do 1998. i od 1999. do 2000. godine. Na predsjedničkim izborima 2009. godine osvojio je 4,1 posto glasova, a zastupnik u Hrvatskom saboru postao je 2011. godine kao kandidat Hrvatske demokratske zajednice. I običnom promatraču jasno je da se radilo o jednom odmjerenom, pristojnom, razumnom i pomalo suzdržanom saborskom zastupniku. Miroslav Tuđman u mladosti iskusio je kako je biti sin političkog disidenta do toga kako je biti sin hrvatskog predsjednika. Zadnje godine života djelomično je posvetio iznošenju istine o životnom djelu svojeg oca, stvaranju hrvatske države i Domovinskom ratu.
Miroslava Tuđmana, kao i cijelu obitelj Tuđman možete voljeti, ne voljeti, čak i mrziti ali zauvijek će ostati zapisana nepobitna činjenica – pod vodstvom dr. Franje Tuđmana i žrtvama hrvatskih branitelja stvorena je samostalna, neovisna i demokratska Hrvatska. A za to je trebalo hrabrosti!
Obitelji izražavamo sućut, a pogotovo njegovoj majci Ankici Tuđman, uvijek je neprirodno da majka sahranjuje svoje dijete.
Doktore, neka vam je laka hrvatska gruda.
Mag. Anamarija Manestar