5.7 C
Zagreb
1.9 C
Zürich
7.8 C
New York
17.6 C
Buenos Aires
22.9 C
Melbourne
Petak, 19 travnja 2024
spot_img

Sloboda kretanja – Švicarsko Savezno vijeće aktivira zaštitnu klauzulu za građane Republike Hrvatske

Bern, 16. studenoga 2022. – U 2023. godini hrvatskim će radnicima ponovno biti ograničen pristup švicarskom tržištu rada. Broj zaposlenih iz Hrvatske u tekućoj je godini naglo porastao i premašio pragove navedene u Sporazumu o slobodnom kretanju osoba. Savezno vijeće stoga je na sjednici 16. studenoga 2022. odlučilo primijeniti zaštitnu klauzulu predviđenu Sporazumom.

Dodatnim protokolom s Europskom unijom sloboda kretanja proširena je i na Hrvatsku. Ona je na snazi ​​od 1. siječnja 2017. godine i predviđa postupno otvaranje pristupa švicarskom tržištu rada za hrvatske državljane u prijelaznom razdoblju od deset godina.

Od 1. siječnja 2022. Hrvati imaju punu slobodu kretanja. Zaštitna klauzula predviđena Sporazumom dopušta Švicarskoj da jednostrano ponovno uvede kvote na ograničeno razdoblje ako imigracija iz Hrvatske prijeđe određeni prag. Ovaj prag je dosegnut kada je broj izdanih dozvola u 2022. godini više od 10 posto iznad prosjeka prethodne tri godine (2019.-2021.).

Između siječnja i listopada 2022. Švicarska je izdala 2413 B dozvola za hrvatske radnike, dok je prag za cijelu 2022. 178 (u razdoblju 2019. – 2021., kada su maksimalne brojke još bile primjenjive, godišnji prosjek bio je 162 B dozvole, +10 %).

Time su ispunjeni kvantitativni uvjeti za primjenu jednostrane zaštitne klauzule iduće godine. U skladu sa zakonskim odredbama, Švicarska će od 1. siječnja 2023. ponovno uvesti kvote za B i L dozvole. U 2023. godini hrvatskim će radnicima biti dostupno 1150 novih B dozvola i 1007 novih L dozvola.

Mjera predviđena Sporazumom o slobodnom kretanju osoba

Brzi gospodarski oporavak nakon krize izazvane Covidom 19 popraćen je naglim porastom useljavanja stranih radnika u Švicarsku 2022. godine. Broj dozvola za hrvatske državljane također je povećan i premašuje propisane pragove. U sekundarnom sektoru hrvatski su radnici uglavnom bili traženi u prerađivačkoj industriji i građevinarstvu, dok su u tercijarnom sektoru posebne potrebe bile u ugostiteljstvu, trgovini i uslugama zapošljavanja. Porast hrvatske radne snage zabilježen je i u područjima s višim zahtjevima za kvalifikacijama poput planiranja, savjetovanja i informatičkih usluga.

Savezno vijeće koristi instrumente koji su mu na raspolaganju za bolje upravljanje migracijama u skladu s gospodarskim potrebama. U prošlosti je više puta koristio zaštitnu klauzulu kod državljana drugih zemalja koje su nedavno pristupile EU. Primjenom ove zaštitne mjere osigurava postupnu provedbu slobodnog kretanja osoba hrvatskih državljana na švicarskom tržištu rada.

sem.admin.ch

POVEZANI ČLANCI

Najnovije