Povratak mladih Hrvata rođenih u Kanadi, Australiji ili Americi, koji se događa sve ove godine te njihov uspješan nastavak karijere u Hrvatskoj pokazuje da je Hrvatska itekako privlačna i sigurna destinacija.
Nada Pritišanac Matulich jedno je od najeksponiranijih imena među američkim Hrvatima, kad je u pitanju suradnja s domovinom te pokretanje projekata koji promiču hrvatski identitet i kulturu. Naime, pored što se nalazi na čelu Američko-hrvatskog kongresa, voditeljica je i tamošnje Hrvatske škole te utemeljiteljica i voditeljica škole kuhanja – autohtone hrvatske kuhinje u SAD-u. U organizaciji Crodiaspora pokrenula je i vodi međunarodni projekt Kravata, osmišljen kako bi kroz kulturnu baštinu istaknuo i promicao utjecajne Hrvatice i Hrvate iz hrvatskog iseljeništva kroz prikaz njihova doprinosa u svojim iseljeničkim zajednicama, Hrvatskoj i svijetu… Uz to je i koordinatorica sportskog tima američkih Hrvata za Hrvatske svjetske igre 2023. godine. Dakle, prava osoba i za teme vezane uz umrežavanje domovine i dijaspore, pitanja povratka i useljavanja.
Recite nam koja je uloga Američko-hrvatskog kongresa?
– Uloga Američko-hrvatskog kongresa je povezivanje i suradnja Hrvata i prijatelja Hrvatske na kulturnom, obrazovnom, sportskom, gospodarskom i svim ostalim razinama, kako u SAD-u tako i globalno. Okupljamo pojedince, udruge i poslovne subjekte na nekoliko kontinenata. U SAD-u kao i u ostalim zemljama i kontinentima sve naše organizacije su jednako važne, bile one lokalnog, nacionalnog ili globalnog karaktera… Svi se međusobno družimo, razmjenjujemo ideje, surađujemo i izrazito cijenimo naše zajedništvo.
Nakon što su američki Hrvati dali obol u uspostavi, obrani i izgradnji hrvatske države, što su sada prioriteti?
– Oduvijek je u iseljeništvu prioritet bio očuvanje identiteta, investiranje u Hrvatsku, umrežavanje poslovnih subjekata i suradnja Hrvata na globalnoj razini, posebno hrvatskog iseljeništva međusobno te prema domovini. Mostovi s domovinom, kao i suradnja s Hrvatima i prijateljima Hrvatske u SAD-u i globalno odvija se na dnevnoj razini. Primjerice, projektom Kravata, koji je okupio istaknute Hrvatice i Hrvate u iseljeništvu, zahvaljujući digitalnoj komunikaciji dopiremo do najudaljenijih kutaka svih kontinenata nastanjenih Hrvatima i potomcima Hrvata. Preko ovog projekta želimo istaknuti i zauvijek sačuvati od zaborava pojedince koji su se svojim djelovanjem, u novim sredinama kamo su imigrirali, posebno se istaknuli svojim doprinosom u ekonomskom, kulturnom, obrazovnom, sportskom ili nekom drugom smislu. Ovim projektom ujedno želimo nove naraštaje u domovini upoznati koliko su Hrvati cijenjeni u cijelom svijetu. Cilj ove putujuće izložbe, koja kreće s Rochester Institute of Technology iz Dubrovnika u prvoj polovici lipnja 2023. godine jest obići najprestižnija sveučilišta na svim kontinentima, potom UN u New Yorku i Europski parlament. Kroz kulturnu baštinu želimo upoznati široke mase s istaknutim hrvatskim iseljenicima, njihovim doprinosima zemljama u kojima su živjeli te općenito našom bogatom poviješću. Po završetku planiranih izložbi, kravate i popratni izložbeni materijali bit će trajno poklonjeni muzeju. Zahvaljujući digitalnoj tehnologiji sav prikupljeni materijal planiramo staviti i u virtualni muzej iseljeništva.
Je li teško motivirati mlade, potomke hrvatskih iseljenika u radu za Hrvatsku?
– U mom osamnaest godina dugom volonterskom radu u hrvatskoj školi i hrvatskoj autohtonoj kuhinji, u susretanju s generacijama potomaka hrvatskih iseljenika, mogu reći da iz godine u godinu interes mladih Hrvata za Hrvatsku je u stalnom porastu. Baš zbog velikog interesa upravo pripremamo online nastavu hrvatskog jezika i s Južnom Amerikom. Jasno, sve je to na volonterskoj bazi.
Govori li se o povratku, odnosno useljavanju u Hrvatsku i kakva su iskustva onih koji su se vratili?
– Mnogi od nas razmišljaju o povratku. Mnogi prijatelji koje osobno poznajem iz Kanade, Australije i Južne Amerike već su se vratili i uspješno nastavljaju graditi svoje poslovne uspjehe u domovini.
Je li Hrvatska Amerikancima privlačna kao turistička destinacija?
– Hrvatska je izuzetno privlačna kao turistička destinacija Amerikancima. Nekoliko direktnih avionskih linija s istočne obale Amerike najbolje svjedoči tome. Stalno radimo na promociji Hrvatske, a tome pridonose i svjetski mediji, sporta… Dokumentarni film Ane Mljecka, naše Ane Strazicic Rodriguez, koja vodi odnose s javnošću u Američko hrvatskom kongresu, a koji je posvećen tradicionalnom načinu života na našem predivnom otoku Mljetu i koji će biti prikazan u hrvatskim zajednicama diljem Amerike i Kanade svakako će još vise pridonijeti interesu za Hrvatsku.
Koliko su upoznati s našom kulturom, baštinom, poviješću?
– Naši multinacionalni američki prijatelji prilično su upoznati s našom kulturnom baštinom preko iseljeničkih udruga i organizacija, ali i naših svakodnevnih kontakata. Gotovo da nema grada u čijoj vijećnici ne sjedi barem jedan Hrvat. Također multikulturalni eventi pružaju nam mogućnost predstavljanja naše bogate kulturne baštine i povijesti.
Što biste poručili mladima u Hrvatskoj, koji u trenucima nezadovoljstva, možda razmišljaju o odlasku i ostvarenju američkog sna?
– Svakom mladom čovjeku poželjno je pružiti šansu u ostvarenju željenog sna u Hrvatskoj i izvan Hrvatske. Dobro je da vide svijeta i da mogu razumjeti koliko Hrvatska ima prednosti.
Američko hrvatski kongres želi biti poveznica u umrežavanju odgojnih institucija Hrvatske sa SAD-om u smislu razmjene studenata. Upravo smo takav jedan događaj upriličili prošli tjedan. Posljednjih godina sve vise iseljeničke djece sa svih kontinenata studira na sveučilištima u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku. Neki od njih se poslije završenih studija odluče ostati u Hrvatskoj. Povratak mladih Hrvata rođenih u Kanadi, Australiji ili Americi, koji se događa sve ove godine te njihov uspješan nastavak karijere u Hrvatskoj pokazuje da je Hrvatska itekako privlačna i sigurna destinacija.
Razgovor vodio: prof. dr. Božo Skoko / miportal