Udruga „Iseljenika, povratnika i useljenika” od samog osnivanja pomaže savjetodavno iseljenicima, povratnicima i useljenicima koji im se, suočeni s problemima jave.
Hrvatsko iseljeništvo po svojoj ljudskoj, materijalnoj i moralnoj pomoći odigralo je važnu ulogu u osamostaljivanju i stvaranju Republike Hrvatske, prije svega u Domovinskom ratu. Zauzvrat, od dosadašnjih političkih struktura za to nije dobilo odgovarajuće kreativno mjesto. Ne, iseljeništvo nema čak niti jedan glas u Saboru koji bi skrenuo pažnju na probleme s kojim je iseljeništvo, kad je u pitanju jačanje veze s domovinom ili povratak, suočeno. Ulogu i položaj iseljeništva u hrvatskom društvu treba preispitati.
Ne ulazeći u strukturu i djelovanje postojećih državnih i nacionalnih institucija (Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Hrvatska matica iseljenika, Savjet, Hrvatski svjetski kongres) koje se bave iseljeništvom a s kojima hrvatsko iseljeništvo ne može biti zadovoljno, važno je utvrditi činjenice o hrvatskom iseljeništvu u sadašnjim društvenim i političkim okolnostima.
Procjene o hrvatskom iseljeništvu diljem svijeta kreću se od 1,5 do 3,5 milijuna iseljenika i njihovih potomaka. Već sama činjenica da u svih dosadašnjim godinama hrvatske države nije učinjen nikakav napor da se njihov broj preciznije odredi, govori o tome kako politička elita u Hrvatskoj ne vodi dovoljno računa o tom značajnom dijelu hrvatskog nacionalnog korpusa.
Ne postoji sustavna i dosljedna politika o uključivanju hrvatskog iseljeništva u demografski, gospodarski i poslovni razvitak Republike Hrvatske. Politika dosadašnjih vlada nije poticala povratak iseljenika u domovinu. Posljednjih godina zabilježen je odljev mladih ljudi iz Hrvatske čime se stvara nova generacija u hrvatskome iseljeništvu.
Sve hrvatske vlade i političke strukture nisu učinile ništa što bi privuklo iseljeništvo na povratak kako bi svojim znanjem, iskustvom i afirmiranošću iz zemalja useljenja pomogli prosperitetnom razvoju Republike Hrvatske.
U Hrvatsku se iz iseljeništva vraća prvenstveno starija mirovinska generacija iseljenih Hrvata. Točan broj registriranih primatelja inozemnih mirovina se ne zna jer mnogi, iako dobar dio godine provedu u domovini ostaju s adresom u inozemstvu. Procjena je da registriranim mirovinama u Hrvatsku godišnje ulazi 1,3 milijarde eura, što zasigurno, imajući u vidu demografsku sliku RH pomaže.
Po neregistriranom priljevu, od iseljenika koji pomažu svojim obiteljima ili ulažu u razne poslove u Hrvatsku, pritječe još najmanje 1,3 milijarde eura.
- Najbolji dokaz da hrvatska politička elita ne cijeni doprinos iseljeništva u osamostaljenju Hrvatske i ulozi koju je ono u tome imalo jest zakonski propis o oporezivanju inozemnih mirovina, usvojen 2012. godine. Budući da je u tom trenutku Hrvatska od značajnijih imigracijskih zemalja jedino s Njemačkom imala potpisan sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, veći broj umirovljenika povratnika bio je suočen s tom odlukom. Veliki dio iseljenika koji su razmišljali o povratku počeli su razmišljati hoće li se vratiti u domovinu.
- Zakon o oporezivanju povratničkih mirovina usvojen je za vladavine SDP-ove tzv. koalicije. No, HDZ kao vodeća hrvatska stranka koja zastupa interese iseljeništva, nije u tom trenutku ništa učinila niti pokušala učiniti da se zakon izmijeni. Do promjena dolazi tek 2017.g., nakon mnogobrojnih intervencija povratnika i iseljenika.
Iseljenici i povratnici nemaju svoje prave zastupnike u Hrvatskome saboru, jer se takvima ne mogu smatrati tri zastupnika izabrana na listi XI. izborne jedinice. Iseljenicima – povratnicima koji primaju inozemne mirovine nije preostalo ništa drugo nego da bi ispravili ne samo tu nepravdu učinjenu prema njima, nego i sve druge nepravde nanesene tom značajnom dijelu hrvatskog nacionalnog korpusa osnuju svoju udrugu.
U tim okolnostima povratnici su se udružili s iseljenicima i 2016. godine osnovali udrugu „Iseljenika, povratnika i useljenika” koja se zalaže za bolji status navedenih skupina. U Udrugu se uz povratnike učlanjuju iseljenici koji teže čvršćoj i boljoj vezi između iseljene i domovinske Hrvatske, te useljenici, djeca hrvatskih korijena koja su rođena u iseljeništvu, a svoju budućnost grade u domovini svojih predaka.
U međuvremenu je udruga postala prepoznatljiva kod navedenih skupina. Govore to mnogobrojna javljanja iseljenika, potencijalnih povratnika i useljenika.
Tko želi više saznati o odruzi, može to učiniti na web stranici udruge: OTVORI
Kome u srcu ne živi domovina, taj se svugdje može smatrati prognanikom, u duši mu je praznina koju ne ispunjava nikakva stvar, nikakvo osjećanje.
Kontakt: iseljeniciipovratnici@gmail.com