Naša Ane Mljećka u današnjem će članku čitateljima približiti otok Mljet, sve ljepote koje otok nudi i pojasniti zašto je Mljet početkom svibnja bio centar svijeta
Ništa nije ljepśe nego se vratit na svoj otok i uživat, ne samo u blagodatima prirode, nego i u susretima s dragim prijateljima i rodbinom koji me vazda dočekaju raširenih ruku i dobrodošlicom, kupicom rakije ili žmulom vina, malo ribe i mljetskih delicija za početak. “Nijesmo mi ljudi , mi smo Mljećani!”, izreka je na koju sam jako ponosna. Samim tim što smo na otoku udaljeni daleko od kopna i svijeta, okrenuti smo jedni drugima za sve i u dobru i zlu. A to je sigurno naše veliko mljetsko srce puno ljubavi ali i brutalne istine na koje vazda možeš računat te je najveći oslonac i način za preživjet.
Zato je i ova moja pjesma proizvod ljubavi prema mom rodnom mjestu kome se vazda rado vraćam.
VRAĆAM SE TEBI POMENO
Vraćam se tebi
Pomeno moja mila
Mljetski moj raju
Svete Marije
Odiseja i misterija
Nimfe Calypso
Modrih jezera
I morskih vila
Vraćam se tebi
Valo moja mila
U srcu sam te
Vazda nosila
Vraćam se tebi
Biseru Jadranskog mora
Vraćam se tebi
Ispod starog bora
U mojoj lijepoj
Od Pomene vali
Gdje su me svi
Galebovi znali
Čekaju me mreže
Vrše parangali
Moja mala barka
I Jadranski vali.
Mljetsko gostoprimstvu sigurno nema premca. Tako su se na Mljetu početkom svibnja i turističke sezone održala dva velika događaja.
Prvi događaj, The Great Refresh, tjedan opuštanja, rekreacije i otkrivanja prirodnih ljepota ove godine održao se od 29.4. do 5. 5. 2024. u Nacionalnom parku Mljet. Taj sedmodnevni događaj obuhvaća najljepše lokacijama Hrvatske. Sudjelovanjem se upoznaju parkovi, njihovo čarobno okruženje kroz penjanje, SUP, bike, kayak, hike ili za vikend trčite jednu od trail utrka. Sami birajte željene aktivnosti i njihov termin uz stručno vodstvo.
Na Mljetu se kreće iz Pomene, sve vođene aktivnosti uključuju vodiča, opremu, tjednu ulaznicu u NP Mljet te vožnju brodom do otoka sv. Marije. Uz SUP turu, na programu su u različitim kategorijama sportsko penjanje, kayak, biciklistička i planinarska tura. Najjednostavnija ruta aktivnosti koje su se održale u subotu. 4. svibnja dužine je 6 km a najduža 42 km.
U nedjelju je bio Trail za djecu i tkz. ljubičasta ruta dužine 4 km. Posebno zadovoljstvo je bila Inka Matana, naša mljetska maratonka i ovogodišnja pobjednica. Događaj su svojom nazočnošću uveličali Damir Habijan, Ministar gospodarstva i održivog razvoja, Načelnik Općine Mljet Đivo Market, ravnatelj NP Mljet Ivo Sršen i Dina Levačić, hrvatska daljinska plivačica i prva osoba iz Hrvatske koja je isplivala Oceans7, Triple crown, Original triple crown and Irish triple crown. Uz to, ona je i najmlađa žena koja je isplivala Ocean7, završivši ga na svoj 27. rođendan.
Drugi važni događaj bio je tradicionalni pohod planinara na Mljet. Ove 2024. godine (uz prekid zbog korone) održan je 18. tradicionalni Pohod na Mljet. Sudjelovali su planinari Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine – 127 planinara smještenih u kampovima, privatnom smještaju i hotelu “Odisej”. Sve u bratskoj suradnji planinara Mljeta s obje strane otoka Mljeta i njegovih pjesama, folklornih doskočica, mitova, legendi o Odiseju i Nimfi Calypso, brodolomu Sv.Pavla, Regoču itd, priča od Grčke i Rima do danas.
Mljetska planinarska društva su Planinarsko društvo “Planika” iz Babinog Polja, osnovano 1996. i PD “Mljet” iz Goveđara, osnovano 2005. Od 2006. aktivan je PS DNŽ – Planinarski savez Dubrovačko-neretvanske županije sa sjedištem u Goveđarima. Tajnica je doktorica Magdalena Nardelli – Kovačić a predsjednik mr. sc. Marin Perković. Najprije je uspostavljena obavještajna, kasnije osnovna točka HGSS-a.
Od 2005. organizira se planinarski pohod na Mljet po postojećim stazama u NP te na najviši 514 visok vrh Veliki Grad i u Odisejevu špilju, sve sa žigovima Hrvatskog planinarskog saveza i PD “Mljet” i PD “Planika”.
Malo povijesti Mljeta – sa stranice od Wikipedija
Mljet (lat. Melita, tal. Meleda) je osmi otok po veličini u Hrvatskoj, jedan od najvećih južnodalmatinskih otoka te ujedno najjužniji i najistočniji od većih hrvatskih otoka. Mljet pripada dubrovačkoj skupini otoka i njezin je najveći otok. Jednako kao i danas, Mljet je svu svoju povijest gravitirao isključivo ovom području. Nalazi se u neposrednoj blizini Dubrovnika, Korčule, Elafitskih otoka, a od poluotoka Pelješca ga dijeli Mljetski kanal.
Otok je šarolikog životinjskog svijeta i izvornih šuma alepskog bora, bora pinije i hrasta crnike. Smatra se najpošumljenijim i najzelenijim hrvatskim otokom, čiji je zapadni dio zaštićen kao prvi jadranski nacionalni park, a istočni dio kao rezervat prirodnih rijetkosti.
Mljet se nalazi u dubrovačkom arhipelagu i njegov je najveći otok. Površina mu iznosi 100,4 km2. Izduženog je oblika jer je dug 37 kilometara, a širok samo 3 kilometra. Od poluotoka Pelješca ga dijeli Mljetski kanal. Proteže se u smjeru sjeverozapad – jugoistok. Smatra se najšumovitijim otokom na Jadranu, više od 70 % površine je pokriveno šumama, a unutar nacionalnog parka pokrivenost prelazi i 90 %, zbog toga i ima nadimak najzeleniji otok Hrvatske. Prvi stanovnici na Mljetu bili su Iliri iz plemena Ardijejaca, koji su, preko luke Prapratno na poluotoku Pelješcu, došli na Mljet prije 4000 godina. Živjeli su u malenim nastambama sagrađenim od suhozida, dok su ih pokrivali granama makije i bora. Bavili su se stočarstvom, poglavito uzgojem koza i ovaca, lovom i ribolovom.
Prvi povijesni zapisi o otoku Mljetu vezani su za grčke moreplovce, koji su, ploveći prema svojim kolonijama na Korčuli, Visu i Hvaru, sigurno prolazili kroz Mljetski kanal te se sklanjali u mljetske uvale za vrijeme jakih južnih vjetrova. Osim za vrijeme nepovoljnog vremena, Grci su se sklanjali u zaljeve Sobra i Polače zbog izvora pitke vode, koji su bili u blizini morke obale. Materijalnih dokaza o stanovanju Grka na Mljetu nema pa se dâ zaključiti kako Grci Mljet nisu ni naseljavali, već su ga koristili za odmor i kao zaklon od lošeg vremena. Dokaz tome su podmorska nalazišta grčkih amfora u današnjim lukama Okuklje, Sobra i Polače, koja su nastala usred stradavanja brodova u nevremenu ili za vrijeme gusarskih napada lokalnog stanovništva. Mljet je pod vlast Rimljana došao 167. godine pr. n. e. kad je ardijejski vladar Gencije zaratio protiv Rima i u tom ratu bio pobijeđen. U to su vrijeme Rimljani osvojili područje do današnje Albanije. Vlast Rima na Mljetu je bila nominalna jer su Iliri i dalje gusarili Mljetskim kanalom. Prve konkretne podatke o Mljetu nalazimo kod rimskog pisca Apijana, koji je opisivao ratove cara Augusta s lokalnim stanovništvom na Mljetu. Apijan u svojem djelu De rebus Illyricus navodi kako je August razorio ilirski grad Melitusu 35. godine pr. n. e. zbog učestalih gusarskih napada na rimsko brodovlje. Pokoravanjem lokalnog stanovništva, Rimljani u zaljevu Polače, tijekom 3. stoljeća, počinju graditi impozantnu palaču u kojoj je stolovao rimski upravitelj ovog posjeda. Palača je imala i obrambenu funkciju, o čemu svjedoče dvije jake kule na njezinim krajevima. Uz palaču, tijekom vremena, izgrađene su i dvije ranokršćanske bazilike i terme, što ukazuje da je u palači, osim upravitelja, živjelo i svećenstvo i, što upućuje da je Polače u ono vrijeme živjelo i funkcioniralo kao kasnoantički, odnosno ranosrednjovjekovni grad. Stvarajući veze, ponajprije trgovačke, s Ilirima, Rimljani su postepeno potpuno romanizirali lokalno stanovništvo, koje je radilo fizičke poslove za potrebe rimskog stanovništva. Ostaci gatova u podmorju Polača ukazuje na to da su Polače već tada bile trgovačka luka iz koje je brodovlje izvozilo drvo za gradnju i ogrjev, a uvozilo sve što je na Mljetu onda bilo potrebno. Nakon podjele Rimskog Carstva na Istočno i Zapadno, Mljet je pripao Zapadnom Rimskom Carstvu i ostao njegovim dijelom sve do njegovog konačnog pada te je poslije toga, 493. godine, potpao pod vlast Istočnih Gota. Nakon Justinijanovog pohoda 535. godine protiv Istočnih Gota, Mljet je, s cijelom Dalmacijom, pripao Istočnom Rimskom Carstvu.
Mljet je potpao pod vlast Neretvanske Paganije tijekom 7. i 8. stoljeća. Benediktinci dolaze u posjed Mljeta u 11. st. Crkvu su izgradili u vrlo kratkom roku jer papa Inocent III. u svojoj buli od 1198. spominje i samostan svete Marije kao svoj posjed. Benediktinci su svu hranu proizvodili sami svojim radom, a domaćem su stanovništvu pokazivali kako uzgajati pojedinu kulturu što je uvelike unaprijedilo poljoprivredu na otoku. Osim za gospodarstvo, benediktinci su odigrali veliku ulogu u razvoju pismenosti. Smatra se da je knjižnica samostana na Mljetu pripadala među deset najvećih benediktinskih opatija u cijeloj Dalmaciji. S vremenom benediktinci su postali i crkvena i civilna vlast na otoku. Posebnom listinom izdanom u Dubrovniku 24. rujna 1345. godine samostan oslobađa sve otočane od svih kontribucija i službi prema opatiji, ali uz godišnji prihod od 300 perpera i jedne kokoši po obitelji. Jačinu i važnost mljetskog samostana pokazuje i činjenica da su svi benediktinski samostani na području Dalmacije, osim onog na Lokrumu, bili podložni samostanu na Mljetu.
Mljet postaje dio Dubrovačke Republike od 15. 11. 1410. g., sve do njenog ukidanja 1808. g. Njim vlada Austrija sve do 1. Svjetskog rata kad pada pod nemilu diktaturu Kraljevine SHS, da bi nakon 2. Svjetskog rata bio pod još gorom tiranijom Titove Jugoslavije.
Od 8. listopada 1991., na temelju izražene želje hrvatskoga naroda na referendumu o samostalnosti Hrvatske, Mljet je dio demokratske, neovisne i suverene države Hrvatske.