Iako učestalo imamo priliku čuti da izvan granica Republike Hrvatske živi više milijuna Hrvata, točne podatke glede tog broja nitko nema niti ih se negdje može pronaći. Postoje samo procjene koje su dobrim dijelom iz hrvatskih katoličkih misija i aktivnih zajednica i udruga.
Činjenica je da, usprkos učestalim istraživanjima hrvatsko iseljeništvo još uvijek nije kvalitetno istraženo i da će novo Ministarstvo demografije i useljeništva, ako želi kvalitetno graditi morati ići upravo tim putem.
Na tom tragu već su studenti Fakulteta hrvatskih studija koji su odabrali Demografiju i hrvatsko iseljeništvo. Pogledajte i poslušajte u videu njihove poruke.
Fakultet hrvatskih studija istražuje i poučava tradicionalne i suvremene kulturološke, identitetske, humanističke i društvene teme vezane uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne, političke intelektualne povijesti i zbilje; medijske javne i osobne komunikacije; djelovanja društvenih skupina; ljudskoga doživljavanja i ponašanja; odgoja i obrazovanja; razvoja jezika; otvorenih političkih, kulturnih, socijalnih i demografskih pitanja od nacionalnoga, regionalnoga ili sveeuropskoga interesa.
Na Fakultetu hrvatskih studija izvode se sveučilišni prijediplomski, diplomski i doktorski studijski programi iz područja društvenih i humanističkih znanosti te iz interdisciplinarnoga područja znanosti, podijeljeni u skladu s Bolonjskim modelom: prijediplomski studiji traju tri godine (šest semestara), diplomski studiji traju dvije godine (četiri semestra), a integrirani studiji traju pet godina (deset semestara). Moguć je upis diplomskih studija i za studente koji su završili srodne prijediplomske studije na nekom drugom visokom učilištu (uz eventualno polaganje unaprijed propisanih razlikovnih ispita kao uvjeta upisa u završnu godinu studija).
Na prijediplomskoj razini neki se studijski programi mogu studirati samo kao dvopredmetni (Demografija i hrvatsko iseljeništvo, te Filozofija i kultura), a neki kao dvopredmetni i jednopredmetni (komunikologija, kroatologija, povijest i sociologija), a psihologija zbog svojih specifičnosti isključivo jednopredmetno. Na diplomskoj razini neki su studiji dvopredmetni (Filozofija, Hrvatski latinitet, Kroatologija, Povijest i sociologija), neki dvopredmetni i jednopredmetni (Kroatologija, Povijest i Sociologija), a neki za sada jednopredmetni (Psihologija i Komunikologija).
Sveučilište u Zagrebu je sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan RH potpisalo Sporazum kojim je predviđeno poticanje donošenja upisnih kvota za Hrvate izvan Republike Hrvatske s ciljem povratka Hrvata i potomaka Hrvata u Hrvatsku te pozitivnog djelovanja na ostanak mladih u hrvatskome društvu, čime se dugoročno jača demografski, gospodarski i opći napredak hrvatskoga društva.
Upis Hrvata izvan RH na sveučilišne prijediplomske studije u ak. god. 2024./2025.
Više informacija: fhs.unizg.hr