Blagdan i praznik pripadaju hrvatskom jeziku, njihovo korištenje ovisno je o značenju.
Stara hrvatska riječ blagdan složena je od blag i dan. Blag označava ono u čemu ima dobra, također znači rodan, obilan kao i dobro jesti – blagovati. Danas blagdan može biti svjetovni ili vjerski, a u oba značenja državni.
Riječ praznik znači “prazan dan”, neradni dan i dan odmora. U hrvatskom književnom jeziku praznik označuje manje ili veće razdoblje u školskoj godini predviđeno za odmor. Za razliku od blagdana koji najčešće traju samo jedan dan, praznici podrazumijevaju više dana. Oni mogu biti proljetni,ljetni, zimski, školski, uskrsni i božićni – to su dani kada učenici ne pohađaju školu. Kada su u pitanju Božić i Uskrs govorimo o blagdanima.
U Republici Hrvatskoj imamo četrnaest službenih blagdana koji su zaposlenima neradni. To su: Nova godina, Bogojavljenje ili Sveta tri kralja, Uskrs, Uskrsni ponedjeljak, 1. svibnja – Praznik rada, Tijelovo, Dan državnosti, Dan antifašističke borbe, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti – Dan hrvatskih branitelja, Velika Gospa, Svi sveti, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, Božić i Sveti Stjepan.