Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja” kulturna je udruga, osnovana u Zagrebu prije gotovo 120. godina (1905. godine), sa svrhom čuvanja i obnavljanja hrvatske kulturne i povijesne baštine, oživljavanja uspomene na događaje iz hrvatske prošlosti i na zaslužne Hrvate te brige o hrvatskom kršćanskom identitetu.
Družba je bila prva kulturna udruga koju su vlasti jugoslavenskoga komunističkog režima zabranile i raspustile 1946. godine te konfiscirale njezinu pokretnu i nepokretnu imovinu. Obnovljena u Zagrebu 1990. godine a sjedište Družbe je u Kuli nad Kamenitim vratima u Zagrebu.
U hrvatskoj povjesnici Družba je poznata po nizu izuzetnih ostvarenja tijekom 20. stoljeća, a i kasnije, kako onih od općenacionalnog hrvatskog značaja, tako i niza ostvarenja koja su se neposredno odnosila na grad Zagreb i njegove građane.
Kulu nad Kamenitim vratima, kao svoje sjedište, Družba je osigurala općedruštvenom djelatnošću prije gotovo 120 godina, kojom je na zahtjev Družbe i uz potporu mnoštva građana sačuvana od rušenja “radi ometanja prometa” ta starodrevna Kula, kao posljednja u nekadašnjem fortifikacijskom sustavu starog grada Gradeca na Gričkom brdu.
Od tada su „gradski oci”, kroz niz režima i promjena koje je Zagreb doživio tijekom burnog 20. stoljeća, Družbu i njene članove smatrali zaštitnicima hrvatske kulturne baštine, ali i čuvarima Kule nad Kamenitim vratima. Važnost Družbe za grad Zagreb ističe se i u činjenici da trg između Radićeve ulice i Kamenite ulice, u podnožju Kamenitih vrata, nosi naziv: Trg Braće Hrvatskoga Zmaja, čime se i na takav simboličan način daje dužna počast Družbi za sve ono što je Družba činila, ali što i dalje čini za Zagreb, ali i za domovinu Hrvatsku.
Družba je zaslužna za mnoga vrijedna kulturna ostvarenja, među kojima ističemo: 1907. godine osnovali smo Gradsku knjižnicu (danas Knjižnice grada Zagreba), Gradski arhiv (danas Državni arhiv u Zagrebu) i Gradski muzej (danas Muzej grada Zagreba), koje su sve proistekle i prvih desetljeća djelovale upravo iz prostora Družbe u Kuli nad Kamenitim vratima.
Od mnoštva ostalih brojnih ostvarenja Družbe vrijedno je istaknuti i to da su naši članovi potakli osnivanje Pučkog otvorenog učilišta 1907. godine, osnovali su 1909. godine Društvo za spašavanje (današnja zagrebačka Hitna pomoć odnosno Nastavni zavod za hitnu medicinu Grada Zagreba), inicirali su 1917. godine osnivanje Etnografskog muzeja u Zagrebu, pronašli su i očuvali posmrtne ostatke Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana u Bečkom Novigradu i prenijeli ih u Zagrebačku katedralu (1919.), kao i posmrtne ostatke Eugena Kvaternika i njegovih
sudrugova (1921.). Družba je postavila spomenik hrvatskoj himni u Zelenjaku (1935.), inicirala je veliku nacionalnu proslavu 1000. Obljetnice Hrvatskoga kraljevstva (1925.).
Nakon obnove Družbe 1990. godine, Družba je nastavila sa svojim aktivnostima pa je podigla spomenike “Hrvatskoj majci” u Velikoj Erpenji, gdje se svake godine nacionalno obilježava Majčin dan, spomenik “Hrvatskom jeziku” u Varaždinskim Toplicama, spomenik kralju Zvonimiru u Kninu, postavila je skulpturu sokola na tzv. Sokolsku mogilu u perivoju Maksimir (1996.) itd.
Među javnim spomenicima u Zagrebu valja istaknuti: natpis na glagoljici u Zagrebačkoj katedrali – najveći natpis na hrvatskom glagoljskom pismu na svijetu, postavljen u povodu 1300. obljetnice početka pokrštenja Hrvata, uređenje groba dr. Anti Starčeviću u Šestinama, postavljanje kipa svetog Jurja na Trgu Braće Hrvatskoga Zmaja, spomenik dr. Anti Starčeviću u niši Starčevićevog doma itd.
Članovi Družbe istaknute su osobe iz javnog i društvenog života Hrvatske, a među
povijesno važnim osobama ističu se:
● blaženi Alojzije kardinal Stepinac, Zmaj od Bakačeve kule;
● dr. Franjo Tuđman, Zmaj od Hrvatske;
● Franjo kardinal Kuharić, Zmaj Kaptolski III.,
● fra Bernardin Sokol, Zmaj Putaljski – prvi mučenik Družbe, ubijen od partizana
1944. godine;
● Emilije pl. Laszowski, dr. Velimir Deželić, st., prof. Antun Bauer, Robert Frangeš
Mihanović, Vjekoslav Heinzel, dr. Franjo Bučar, Oton Iveković, Ivo Kerdić, Vjekoslav Klaić, Oton Kučera, Vladimir Mažuranić, Ivo Pilar, markiza Marija Ružička Strozzi, Mirko Seljan, Ante Trumbić, barun Ljudevit Vranyczany-Dobrinović, Ivan pl. Zajc, Otto von Habsburg-Lothringen, …
Popis osoba koje su bile ili jesu članovi Družbe čini zasigurno svojevrsni leksikon zaslužnih imena naše Domovine, a velika većina ih se zaista može naći navedena u općim i specijaliziranima enciklopedijama i leksikonima, a mnoga od tih imena čine skup općeg znanja koje hrvatski građani prepoznaju i cijene.
Od uspostave Družbe 1905. godine do danas, u Družbi je djelovalo ukupno 178 (oko 10% ukupnog broja) članova koji su bili ili jesu pripadnici „duhovnog staleža” – klera: svećenici i redovnici. Nakon obnove Družbe 1990. godine, u Družbi su djelovali ili i dalje djeluju biskupi: Đuro Kokša, Mile Bogović, Juraj Jezerinac i Ivan Milovan, nadbiskup Marijan Oblak i Franjo kardinal Kuharić.
Među danas aktivnih 380 članova Družbe njih 23 su svećenici, odnosno redovnici. Družba danas djeluje kroz Zmajsku maticu (Zagreb), u kojoj imamo sedam zmajskih sekcija (povijesna, prosvjetna, umjetnička, prirodoslovna, pravna, sekcija kulturne baštine, sekcija gospodarstva) i 19 zmajskih stolova diljem domovine, kao i pet zmajskih stolova u svijetu.
Među značajnijim planovima Družbe u narednom razdoblju na prvome mjestu jest iniciranje i vođenje projekta obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva 2025. godine, što predstavlja nastavak projekta od prije 100 godina, danas u suradnji s mnogim drugima koji će se u tu proslavu uključiti. Središnji događaj Družbe bit će postavljanje monumentalnog spomenika Dolazak Hrvata na Jadran, koji će biti izrađen na temelju istoimene slike Otona Ivekovića (koji je bio član Družbe).
U slijedećem razdoblju nam je ideja upravo razvijati suradnju naših zmajskih stolova u Mostaru (BiH), Chicagu (USA), Buenos Airesu (Argentina), Münchenu (Njemačka) i Sydneyu (Australija) s iseljenom Hrvatskom, u čemu svakako vidimo i veliku ulogu u suradnji s portalom Moja Domovina, kojem se zahvaljujemo na prilici za predstavljanje Družbe iseljenoj Hrvatskoj.
“Pro aris et focis, Deo propitio!” Bog nam sreću daj! – Hrvatski nek živi Zmaj!
U Zagrebu, 28. studenoga 2024.