Kako troškovi rasta hrane i drugih potrepština rastu brže nego prihodi, kućanstva se mogu suočiti s izazovima u održavanju svoje kupovne moći i životnog standarda.
Povećanje cijena hrane u posljednjih pet godina predstavljalo je značajan izazov za kućanske budžete u Austriji. Brojni čimbenici, uključujući inflaciju, poremećaje u opskrbnom lancu i povećane troškove proizvodnje, doprinijeli su stalnom rastu cijena osnovnih prehrambenih proizvoda. Prema relevantnim izvorima poput Oesterreichische Nationalbank (OeNB) i Bank Austrija, mnogi proizvodi poput krumpira, pekarskih proizvoda i brašna zabilježili su značajan porast cijena. Podaci pokazuju da su cijene krumpira porasle za 52,9% prema analizi OeNB-a, dok su cijene pekarskih proizvoda skočile čak 94,2% u tom razdoblju.
Cijene brašna porasle su za oko 90% od rujna 2021. godine.
Također, prema podacima Bank Austrije, cijene mlijeka, sira i jaja povećale su se za 19,5%, cijene mesa su zabilježile rast od 14,3%, dok su cijene povrća porasle za 12,1%. Povećanje cijena ulja i masti iznosilo je 30,1%. Ovaj trend povećanja cijena utjecao je na sve skupine prehrambenih proizvoda, čime se dodatno opterećuju kućni budžeti i povećavaju troškovi života.
Prema analizi Austrijskog instituta za ekonomska istraživanja (WIFO), prosječne plaće u Austriji su porasle između 12% i 15% od 2020. do 2024. godine.
Tako veliki rast cijena u kombinaciji sa skromnijim rastom plaća čini život težim, posebno za one s nižim primanjima. Porast troškova osnovnih životnih potreba stavlja dodatni pritisak na kućne budžete i može uzrokovati financijske poteškoće u svakodnevnom životu. Kako troškovi rasta hrane i drugih potrepština rastu brže nego prihodi, kućanstva se mogu suočiti s izazovima u održavanju svoje kupovne moći i životnog standarda.
Država bi trebala pružiti subvencije, povećati minimalne plaće, smanjiti poreze za niže i srednje slojeve, podržati poljoprivrednike, proširiti socijalne programe i kontrolirati inflaciju kako bi smanjila teret povećanja cijena hrane.
Anamarija Manestar