Strani vjerovnici (kreditori, posuđivači, davatelji zajma) Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) su strane zemlje, institucije i pojedinci izvan SAD-a koji posjeduju američke državne obveznice, što je oblik duga. Obveznice koje izdaje SAD zapravo su izdane od strane Ministarstva financija SAD-a kako bi prikupilo kapital za financiranje svojih potreba, poput javnih projekata ili smanjenja deficita. Kada strani vjerovnici kupe te obveznice, oni u osnovi posuđuju novac SAD-u i zauzvrat primaju kamate. Ovaj odnos ne samo da osigurava SAD-u kapital, već i povezuje ekonomije tih vjerovnika s američkom ekonomijom kroz dug i povrate od ulaganja.
Dolar ima ključnu ulogu u izdavanju i kupnji američkih državnih obveznica jer je to glavna svjetska rezervna valuta i najpouzdanije sredstvo plaćanja na globalnim tržištima. Njegova snaga dolazi iz stabilnosti američke ekonomije i povjerenja u vladu SAD-a. Strane zemlje, uključujući velike vjerovnike poput Japana i Kine, kupuju američke obveznice u dolarima kako bi osigurale sigurno ulaganje svojih deviznih rezervi.
Odnos između SAD-a i Kine
Sjedinjene Američke Države (SAD) i Kina danas su dvije ekonomski najmoćnije zemlje svijeta, s gospodarstvima koja su oblikovala globalnu ekonomsku i političku scenu posljednjih deset godina. Odnos između ovih dviju država ključan je za globalnu stabilnost zbog njihove međusobne ovisnosti u trgovini, financijama i investicijama.
SAD je zadržao vodeću poziciju u svijetu s bruto domaćim proizvodom (BDP) koji je porastao s 17 trilijuna USD (2015.) na 30,34 trilijuna USD (2025.), dok je kineski BDP narastao sa 11 trilijuna USD na 19,53 trilijuna USD u istom razdoblju.
Iako je Kina 2014. godine prema paritetu kupovne moći (PPP) prestigla SAD, jer njena roba i usluge koštaju manje, SAD i dalje vodi prema nominalnom BDP-u i prihodima po stanovniku. To znači da kineska ekonomija ima velik obujam zbog brojnog stanovništva, dok SAD ima veću vrijednost i bogatstvo po osobi, što omogućuje viši životni standard.
Kina i Japan – različiti pristupi financiranju
Kina i Japan, s druge strane, imaju drugačije pristupe. U Kini i Japanu nisu sve banke u domaćem vlasništvu, ali domaće banke dominiraju u oba sistema. Kina, na primer, koristi svoje državne banke kao ključne alate za financiranje i pružanje kredita, posebno u sektorima koji su u skladu sa njenim strateškim ciljevima. Osim toga, Kina ulaže u zlato i druge oblike imovine kako bi smanjila zavisnost od američkog dolara i diverzificirala svoje devizne rezerve.
Japan, s druge strane, ima dugu povijest financiranja kroz domaće izvore, kao što su štednja građana i mirovinski fondovi, što omogućava stabilnost financijskog sistema. Također, Japan je poznat po niskim kamatnim stopama i značajnoj ulozi domaćih investitora u obveznicama.
Ostali vjerovnici SAD-a
Dolazimo do najvećeg stranog vjerovnika SAD-a, a to je Japan, s vlasništvom obveznica vrijednih približno 1,1 trilijun USD (podaci za 2025. godinu). Kina posjeduje oko 850 milijardi USD američkog duga. Utjecaj Japana na SAD dodatno je porastao kroz ulaganja u američke nekretnine, tehnologiju i industriju tijekom 1980-ih, kada su japanske kompanije poput Sonyja i Toyote postale globalni lideri. Ako bi Japan prodao svoje američke obveznice, to bi moglo uzrokovati povećanje kamatnih stopa, devalvaciju dolara i financijsku nestabilnost u Americi.
Ujedinjeno Kraljevstvo, Luksemburg i Kajmanski otoci također drže američke obveznice, ali u znatno manjim iznosima – primjerice, Ujedinjeno Kraljevstvo drži oko 650 milijardi USD. Ove državne obveznice predstavljaju oblik zajma, a kamatne stope na njih variraju između 1-3% godišnje, što Kini donosi prihode između 8,5 i 25,5 milijardi USD godišnje.
Utjecaj kineskih ulaganja u američku ekonomiju
Kineska ulaganja u američke sektore poput kompanija, nekretnina, obrazovanja i turizma dodatno povećavaju međusobnu ekonomsku povezanost. Kineski studenti i turisti unose milijarde dolara u američko gospodarstvo, doprinoseći obrazovnom i uslužnom sektoru. Primjerice, ulaganja u američke nekretnine povećavaju vrijednost tržišta i generiraju porezne prihode za lokalne zajednice.
Također, američke kompanije ovise o kineskim proizvodnim kapacitetima zbog nižih troškova rada i razvijene infrastrukture, dok Kina dominira globalnim tržištem rijetkih zemnih metala koji su ključni za tehnologiju i industriju. Pritom mislimo na metale koji imaju ključnu ulogu u tehnologijama poput baterija, magneta, LED ekrana, zrakoplovnih motora i medicinskih uređaja.
Trgovinska povezanost SAD-a i Kine
Trgovinski odnosi dodatno naglašavaju ovu povezanost, jer SAD bilježi značajan trgovinski deficit s Kinom, koji trenutno iznosi 295,4 milijarde USD (podaci za 2024.). To znači da SAD uvozi znatno više proizvoda iz Kine, poput elektronike i industrijskih dobara, nego što izvozi.
Poremećaji u ovom odnosu, poput uvođenja američkih carina na kineske proizvode tijekom Trumpove administracije, doveli su do povećanja troškova proizvodnje, poremećaja u opskrbnim lancima i političkih napetosti.
Zaključak
Ekonomski odnos između SAD-a, Japana i Kine temelji se na složenoj mreži koristi i rizika. Njihova povezanost ključna je za globalnu stabilnost, ali istovremeno otvara izazove u upravljanju međusobnim financijskim i trgovinskim vezama. Sve u svemu, primjeri Japana i Kine pokazuju da domaće vlasništvo banaka može donijeti brojne prednosti. To uključuje stabilnost, bolje usmjerenje prema nacionalnim interesima, veću kontrolu nad financijskim sustavom, smanjenje ovisnosti o stranim investitorima i veću prilagodljivost ekonomskoj politici.
Anamarija Manestar, dopredsjednica HSK-a za Europu