Sredinom ožujka 2025. godine, u povijesnim prostorima Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ u Kuli nad Kamenitim vratima u Zagrebu, održano je zanimljivo predavanje pod nazivom „Banovina – jučer, danas i sutra“.
Predavanje su vodili Zoran Korečić, suradnik našeg portala, i fra Mate Bašić, župnik Župe sv. Bartola u Hrastovici kraj Petrinje, a okupilo je brojne sudionike u inspirativnoj diskusiji o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Banovine.
Banovina, smještena u južnom dijelu Središnje Hrvatske, obuhvaća površinu od 2.655,5 km² i dom je za gotovo 61.000 stanovnika s prosječnom gustoćom naseljenosti od 22,9 st/km². Granicu regije prema jugu i jugoistoku čini rijeka Una, odnosno državna granica s Bosnom i Hercegovinom. Prema zapadu, granica prolazi obroncima Petrove gore (512 m) ili, bolje rečeno, podudara se s granicom Karlovačke županije. Prema sjeveru i sjeverozapadu, granicu Banovine, uz manja odstupanja, čine rijeke Sava i Kupa.
Banovina – regija bogate povijesti
Na području današnje Banovine u srednjem vijeku nalazile su se tri slavonske županije Gorička, Gorska i Dubička. U opasnosti od osmanskih osvajanja, od tih je županija stvorena krajina, koja se najprije zvala Kupska krajina. Već u 16. stoljeću postala je dijelom Hrvatske krajine kao Hrastovička kapetanija. Ova kapetanija raspala se 1592. godine. Već u 16. stoljeću Hrastovica je bila jedno od najvećih naselja u Hrvatskoj, u čijim je utvrdama prema nekim projekcijama živjelo više od 5.000 stanovnika.
Naziv Banovina proizlazi iz političke pripadnosti tog prostora hrvatskom banu, odnosno njegovoj upravi. Naime, od 1704. godine pa do ukidanja Vojne krajine 1881. godine bila pod upravom hrvatskog bana. Taj identitet očuvao se do danas.
Zoran Korečić, koji u Družbi „Braća Hrvatskoga Zmaja“ nosi ime Zmaj od Banovine, kao uspomenu na svoje obiteljske korijene, predstavio je Banovinu, regiju ponosnih ljudi koji su više od pet stoljeća na braniku domovine i Europe, štiteći njezine granice.
Vrlo zanimljiv osvrt na predavanje dao je i sugovornik fra Mate Bašić, iznoseći dosad manje poznate povijesne činjenice o Banovini i njenim znamenitim mjestima.
Petrinja, Hrastovica, Glina, Zrin, Gvozdansko, Topusko i Hrvatska Kostajnica, prekrasna su mjesta još ljepše povijesne hrvatske regije Banovine o kojima se pričalo na interaktivnom predavanju u prepunoj Zmajskoj dvorani u izvrsnoj diskusiji svih sudionika, predavača i gostiju.
Izazovna sadašnjost, ali i velika prilika za budućnost
Predavanje nije bilo usmjereno samo na povijesne teme, već i na aktualni trenutak te buduće mogućnosti razvoja Banovine. Unatoč brojnim izazovima, Banovina ima ogroman potencijal za napredak. Ulaganje u obnovu, edukaciju i znanost, infrastrukturu, digitalizaciju, turizam raznih oblika i održive izvore energije, uz podršku lokalne zajednice i države, te povratak i dolazak Hrvata iz inozemstva može pretvoriti Banovinu u izvrstan primjer revitalizacije regije i održivog razvoja.
Kroz strateški koordiniran pristup razvoju regije, Banovina može postati poželjno mjesto za život i rad u budućnosti. Blizina Zagreba i Siska, nova autocesta A11 Zagreb–Sisak, te povezanost s Bosnom i Hercegovinom dodatno jačaju Banovinu kao perspektivno gospodarsko i tehnološko središte.
U sklopu obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva, Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja” u suradnji s Gradom Petrinjom pokrenula je projekt sadnje 1100 stabala petrinjske Ilirske lipe. Projekt ne služi samo kao spomen na krunidbu kralja Tomislava, već kao most koji spaja prošlost i sadašnjost, napomenuto je na predavanju.
Na kraju predavanja istaknuta je malo poznata činjenica – Vladimir Prelog, jedan od najpoznatijih hrvatskih znanstvenika i dobitnik Nobelove nagrade za kemiju, također ima korijene u Banovini. Iako rođen u Sarajevu, po ocu je bio Zagrepčanin, dok mu je majka Marija (rođ. Cettolo) rođena Petrinjka.
