U Ministarstvu demografije i useljeništava 25. ožujka 2025. predstavljena je knjiga Tade Jurića “Suvremene migracije i opstanak nacije – hrvatska razina”
Kako će izgledati Hrvatska 2050? Hoće li pola stanovništva Hrvatske biti useljenici iz trećih zemalja? Hoće li u Hrvatskoj 2050. godine živjeti 2,1 milijuna etničkih Hrvata a većinu stanovništva činiti useljenici? Radi li se o tihom nestanku Hrvata ili o nastanku ‘novih nas’?
Sve to pokušalo se saznati na vrlo posjećenom predstavljanju nove knjige izv. prof. dr. sc. Tado Jurić “Suvremene migracije i opstanak nacije”, koje se održalo u prostorima Ministarstva demografije i useljeništva u utorak 25. ožujka 2025.
Predstavljanje knjige je izvrsno otvorio ministar MDU Ivan Šipić, svojim vrlo direktnim izlaganjem, jakim riječima i djelima kojima je potkrijepio dosadašnji rad Ministarstvo demografije i useljeništva.
Valja napomenuti da je jedan od predstavljača knjige bio i doajen demografije u Hrvata prof. dr. sc. Stjepan Šterc, uvijek vrlo zanimljiv i britak u svom izlaganju.
Niti jedna članica Europske unije nema takav gubitak kao Hrvatska
U izlaganju prof. Jurića naglašeno je da je hrvatski demografski slom uvjetovan ponajprije iseljavanjem, koje generira 65 % ukupne depopulacije. Mi Hrvati za razliku od većine zapadnih EU članica, odnosno svih imamo uz prirodni pad i iseljavanje a to je zapravo prvi ključan čimbenik drastičnog pada broja stanovništva.
Od sredine 19. stoljeća pa sve do 1991. godine godišnje je prosječno iseljavalo otprilike 9.000 osoba iz Hrvatske. Stoga je recentno iseljavanje koje je u 2016. i 2017. godini iznosilo čak i preko 50.000 godišnje zapravo najveći iseljenički val Hrvata kroz povijest.
BiH bazen je presušio
Drugi ključan čimbenik je da više Hrvata iz Bosne i Hercegovine nema koji su popunjavali te demografske praznine. Naime, Hrvati iz BiH su sve vrijeme 20. stoljeća i početka 21. st. neprimjetno popunjavali praznine u hrvatskoj demografskoj slici. Danas je taj bazen presušio, odnosno hrvatski iseljenici iz BiH više ne biraju Hrvatsku nego Njemačku i Austriju. Istraživanja su pokazala da je čak 40 % Hrvata u Hrvatskoj podrijetlom iz BiH u 1,2,3 ili 4 generaciji.
Hrvatska se, gotovo preko noći, pretvorila u useljeničku zemlju. Useljavanje u Hrvatsku je najintenzivnije kontinentalnih zemalja EU. Čak 25 puta više radnika iz trećih zemalja useljava u Hrvatsku nego li u Njemačku gledano u postotku. Pri tome je multikulturalizam postao službena politika Republike Hrvatske, iako se to rijetko tko od političara usuđuje reći.
U Hrvatsku je u četiri godine uselilo više radnika iz trećih zemalja, nego li je ukupan broj nacionalnih manjina, koje su u Hrvatskoj već četiri stoljeća. Druga usporedba pokazuje da je u proteklih pet godina uselilo više stranih radnika iz trećih zemalja nego što ukupno ima Hrvata u Kanadi, Australiji ili Čileu.
Hoćemo li dio od 4,2 milijuna Hrvata iz iseljeništva vratiti u domovinu i treba li djelovati zajednički u svim segmentima društva kako ne bi za 25 godina svjedočili ogromnom demografskom padu i gubitku već nagrižene demografske supstance, koji je već najveći u Europi, zaključak je koji se nameće sam po sebi.
Donošenje migracijske i integracijske strategije i jasnih uputa
Knjiga donosi jasne strukturne mjere nužne za demografsku revitalizaciju Hrvatske. Naročito ističemo potrebu za donošenjem migracijske i integracijske strategije i jasnih uputa. Integracija se treba temeljiti ne samo na učenju jezika, nego i na društvenoj integraciji, odnosno funkcionalnom uključivanju
Samom predstavljanju knjige prisustvovalo je dosta uglednih predstavnika hrvatske društvene i političke. Zajednice, kao I predstavnika udruga iseljenih Hrvata u Hrvatskoj. Tako je predavanju prisustvovao dr. sc. Petar Feletar, prof. s Prometnog fakulteta, član Meštarskog zbora Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja”, te dopredsjednik Hrvatskog demografskog društva (HDD), novoosnovane krovne znanstvene i strukovne udruge koja okuplja demografe, ali i ostale srodne stručnjake koji se bave proučavanjem stanovništva. HDD kao krovno tijelo je osnovano nedavno 12. prosinca 2024. u Kuli iznad Kamenitih vrata, sjedištu Družbe “Braća Hrvatskoga Zmaja”.
Predstavljanju je nazočio i saborski zastupnik Nino Raspudić koji se uključio u zanimljivu raspravu na okruglom stolu nakon predstavljanja knjige.
Vrlo zanimljivo predavanje otvorilo je puno pitanja, te je vrijedilo prisustvovati. A tema kojom se bavi prof. Jurić zaslužuje sveobuhvatnu plebiscitarnu podršku svih slojeva hrvatskoga društva.