Kako smo i najavili, u Otočcu je 8. svibnja 2025. u Gackom pučkom učilištu održan Festival znanosti. U sklopu navedenog Festivala održana su pred brojnom publikom dva predavanja.
Prvo predavanje održala je arheologinja Katarina Mužar na temu Dabar – zaboravljeni raj. Kroz svoje izlaganje koje je popraćeno video projekcijom tiskane publikacije u izdanju Kulturne udruge za baštinu i stvaralaštvo Baštinica Otočac osvrnula se na ukupno 14 dana provedenih na području Dabra s kolegicom arheologinjom Lindom Bednjanec.
Puno je lokaliteta koji ukazuju na bogatu prošlost Dabra (gradina Sitnik, Guvno, utvrda Dabar, Frankopanski kaštel Dabar). Lokaliteti govore o ljudima koji su nekada živjeli na tom području; Japodi, Frankopani, Turci. Vodile su se na dabarskom tlu teške borbe, kako nekada, tako i za vrijeme Domovinskog rata. To dokazuju mnoga minski sumnjiva područja na tom terenu zbog kojih mnoga istraživanja nisu provedena. U Dabru danas živi 59 stanovnika, dok je 1900. godine Dabar imao 2470 stanovnika.
Bio je dobro prometno povezan preko Kapele karavanskim putem što je u to vrijeme bio razlog za razvoj Dabra jer su ga koristili u prvom redu knezovi Frankopani kako bi povezali svoje posjede. Unatoč tome što se život u Dabru gasi, ovo istraživanje može biti podloga razvoju turizma na ovom području jer je to bogati potencijal i treba ga iskoristiti.
Drugo predavanje o Dabarskom brevijaru vodio je prof.dr.sc. Mateo Žagar, redoviti profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Predavanje o glagoljici u Gackoj dolini, s osobitim naglaskom na Dabarski brevijar – vrijedni srednje vjekovni rukopis iz 1486 godine. Brevijar je crkvena knjiga a na ovom brevijaru se vide tragovi korištenja što je veoma bitno. Danas se čuva u Arhivu Hrvatske akademije i znanosti u Zagrebu.
Naglasio je da ova priča o brevijaru može imati i svoj suvremeni nastavak ali sve ovisi o lokalnoj zajednici. Potrebno je osmisliti projekt s kojim bi se rekonstruirao ovaj brevijar, a iskustvo mu govori da su oni koji su to napravili imali velike koristi od toga. Danas je brevijar u samom vrhu važnosti u kontekstu hrvatskog glagoljaštva.
Nadahnuto je govorio o Dabarskom brevijaru, tko ga je pisao, u kojem skriptoriju te bi se moglo zaključiti da ga je pisalo više osoba. Naglašava da bi volio da se poduzme inicijativa i napravi faksimil Dabarskog brevijara jer to je moguće provesti samo s lokalnom zajednicom. “Dabarski brevijar nije konzerviran, on je sada baš onakav kakav je bio u vrijeme kada se koristio. Nije to lak posao, jer treba napraviti restauraciju rukopisa ali je moguće sve napraviti ali u svemu je uloga lokalne zajednice jako važna,” naglasio je na kraju predavanja prof. Žagar.
Oba predavanja su bila nadahnuta i praćena su velikim interesom. Za kraj članak autora iz publikacije Dabar – zaboravljeni raj: „Sabarska udolina pravi je raj prirode, dom rijetkim biljnim i životinjskim vrstama, neispisana stranica bogate povijesti i kulture, nikada arheološki istraživan, turistički potpuno neiskorišten i nepoznat. Ova brošura o povijesno-arheološkim i turističkim potencijalima Dabra je naš mali prilog i poticaj mogućnosti da dabarski zaboravljeni raj postane otkriveni raj.”