U današnjem članku, Ane nam piše o predivnoj pješčanoj plaži Saplunari koja se smjestila na jugoistočnom djelu otoku Mljeta.
Mljet je otok šarolikog životinjskog svijeta i izvornih šuma alepskog bora, bora pinije i hrasta crnike. Smatra se najpošumljenijim i najzelenijim hrvatskim otokom, čiji je zapadni dio zaštićen kao prvi mediteranski i jadranski morski nacionalni park, a istočni dio kao rezervat prirodnih rijetkost koji je danas u ingerenciji Nacionalnog parka Mljet.
Saplunara je predivna vala na istočnom dijelu Mljeta koja je okrenuta prema jugu. Tu su se počeli naseljavat stanovnici sela Korita, smještenog u unutrašnjosti na kraju Mljeta, a među prvima je bila obitelj Franić, da bi kasnije došle i ostale obitelji: Bašica, Puhjera, Skurla, Kralj, Dabelić i mnoge druge.
Sredinom pedesetih godina prošlog stoljeća, osniva se poduzeće za izvoz pržine (kako mi na Mljetu zovemo pjesak) na istočnoj strani Mljeta. Osnivači su stanovnici sela Korita. Pržina se kopala u brdu i s kariolama vozila u brod preko improviziranog mosta. Ovo je bio mukotrpan posao koji je omogućio egzistenciju stanovnicima ovog dijela Mljeta pored ribarstva i poljoprivrede prije turizma koji je danas glavni izvor egzistencije nekoliko vrijednih familija koje su još ostale živjet, radit i stvarat na ovom dijelu Mljeta. Početkom šezdesetih godina, sva mala poduzeća i zadruge na Mljetu se udružuju u Kombinat Mljet. Tako i malo poduzeće Pržina postaje dio Kombinata i seli se koji kilometar istočnije u valu Pod Škoj.
Tu se pržina kopa u polju i odvozi traktorima na silos, gdje se ukrcava u brod i odvozi po gradilištima ne samo na Mljetu nego po cijelom dubrovačkom području.
Novi dijelovi grada Dubrovnika izgrađeni su uz pomoć pržine s Mljeta. Mljetska pržina bila je kvalitetan građevinski materijal jer se nije vadila iz mora već s kopna.
Jugoistočni dio otoka je poznat po svojim pješčanim plažama i posebnoj flori, koja raste iz pijeska. Tako je ovaj dio Mljeta s poznatim plažama Limuni i Saplunara proglašen 1965. godine, značajnim krajobrazom Republike Hrvatske, a danas su u ingerenciji Nacionalnog parka Mljet.
Zbog prirodnih posebnosti ovaj dio Mljeta je zakonom zaštićeno kao područje u kojemu je jedno od posljednjih preostalih staništa obalnih pijesaka u Hrvatskoj te stanište iznimno rijetkih i ugroženih pješčarski gljiva. Pješčarska vegetacija vrlo je specifična zbog prilagodbe ekstremnim životnim uvjetima (plima, oseka, sol, vjetar itd.) i iznimno je osjetljiva na promjene uzrokovane ljudskim aktivnostima. Zbog toga bi se trebala posvetit još veća pažnja za zaštitu prekrasne lagune Blace okrenute prema jugu. Osim što se čisti od smeća koje nanese more za vrijeme nevremena koje dolazi od susjednih zemalja, potrebno je stavit bar jednog rangera koji bi držao red pogotovo ljeti u noćnim satima gdje dolaze grupe turista koji tu ilegalno razapnu svoje šatore, da ne bi platili kampove i divljaju po noći i lože vatru koja može bit pogubna i zapalit gustu šumu i za čas uništit ovaj dio raja na zemlji kažu zabrinuti mještani koji žive do same plaže.
Plaža Saplunara je predivna pješčana laguna koja se smjestila na jugoistočnom djelu otoku Mljeta. Nalazi se u neposrednoj blizini grada Dubrovnika, Korčule, Elafitskih otoka, a od poluotoka Pelješca ga dijeli Mljetski kanal. Idealno je mjesto za opuštanje i bijeg od gradskog načina života, a za djecu raj na zemlji. Uvala je duga oko 1 kilometar i dijeli se na “Malu Saplunaru” i “Veliku Saplunaru”, a more u plićaku za vrijeme ljetnih mjeseci može doseći temperaturu i do 28 °C. U pozadini plaže se nalazi predivna borova šuma koja će vam pružiti zaštitu od sunca.
Jedna od legendi kaže da je svoje utočište na ovoj plaži našao i sam Odisej. A u blizini je i Sveti Pavle doživio brodolom na hridi koja se i danas zove Hrid Svetog Pavla i u čiju čast je izgrađena crkva na brdu iznad hridi. Njeni ostaci i danas prkose fortunalima juga koji u zimskim mjesecima zna podignut valove i do nekoliko metara. Plaža Saplunara je nagrađena Plavom zastavom što je simbol kakvoće mora. Značajna je zbog toga što su tu prisutne neke kritično ugrožene biljne vrste o kojima možete više saznati na informativnim pločama koje se nalaze na plaži.
Plaža Saplunara na Mljetu proglašena je jednom od najljepših ‘skrivenih’ mjesta u Europi
Prekrasna pješčana uvala Saplunara na otoku Mljetu osvojila je Britance koji su je stavili na drugo mjesto liste najljepših manje poznatih mjesta u Europi. Ugledni britanski The Guardian napravio je listu 20 najljepših plaža koje nisu toliko razvikane među turistima, što ih čini idealnom destinacijom za sve željne mira i uživanja u netaknutoj prirodi. Tako se na listi našla i jedna hrvatska plaža. Kao ‘skriveni biser’ koji vrijedi posjetiti Britanci ističu Saplunaru, predivnu uvalu dugačku oko kilometar, smještenu na Mljetu. ‘Na istočnom dijelu guste šumske površine otoka Mljeta, smjestila se Saplunara, jedna od rijetkih pješčanih uvala u Hrvatskoj, koja se ponosi s tri predivne plaže: Velikom, Malom i Blacama. Smještena 16 km od glavne luke, ova destinacija nudi miran ugođaj bez puno sadržaja, osim nekoliko kuća za odmor i jednostavnih apartmana koje vode lokalni vlasnici’, piše Guardian. Ugledni medij ističe i da je nešto dalje od ove mirne plaže moguće pronaći vrhunsku gastronomsku ponudu koja uključuje lokalne, svježe morske namirnice i ‘idealnu priliku za uživanje u autentičnoj hrvatskoj kuhinji’.
Dođite i isprobajte originalne mljetske specijalitete koje serviraju u restoranima , konobama. Doživjet ćete više nego gastronomsko iskustvo. Oduševit ćete se ne samo ukusima staroga Mljeta nego i ljubaznošću i uslužnosti vrijednih domaćina koji uglavnom sve namirnice proizvode sami na svojim imanjima, od maslinova ulja pa svega povrća i voća koje je uzgojeno na prirodni način. Uživat ćete u ribi koju sami love i ribljim specijalitetima pripremljenih na gradelama ili ispod peke. Restorane i konobe kao što su Stermasi, MS, Kod Ante, a posebno Agroturizam Franka čiji vlasnici Franka i Šimun Bašica i njihova familija vode preko 30 godina mogu sa zadovoljstvom preporučit i najvećim gurmanima.
Mljecka stara zaboravljena jela kao juha od slanutka sa slanim gerama ili srdjelama , mljecki kozji sir iz maslinova ulja, freška riba i lignje koje su sami uhvatili ili kozletinu ispod peke koju su sami gajili odvest će vas u neko drugo vrijeme, a ispod odrine na prekrasnoj taraci iznad samog mora doživjet ćete Mljet kakav je nekad bio. A ja s mojim prijateljima poslije ovakvog uživanja zapjevali smo onu predivni pjesmu koju pjeva mljetski kantautor Pero Franić, rođen u Saplunari; “Od Saplunare do Pomene, bude me uspomene, volim svaki kamen tvoj, o lijepi Mljetu moj.”