U vremenu kada hrvatsko iseljeništvo postaje sve važniji čimbenik u jačanju veza s domovinom, razgovarali smo s potpredsjednikom Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan RH, Goranom Strnišom, predstavnikom za europsko iseljeništvo.
Strniša u razgovoru za portal Moja Domovina obrazlaže institucionalne mehanizme, izazove i strategije koje oblikuju suvremenu politiku prema iseljeništvu. Kroz razgovor dobivamo sliku položaja Hrvata u Europi i način rada Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH.
Možete li nam objasniti svoju ulogu predstavnika za europsko iseljeništvo u Savjetu Vlade RH? Koji su Vaši glavni zadaci i odgovornosti?
Kao potpredsjednik Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH, predstavnik za europsko iseljeništvo, moj glavni zadatak je biti glas i zagovaratelj hrvatskih zajednica i Hrvata koji žive u Europi. To uključuje praćenje njihovih potreba, identifikaciju izazova s kojima se suočavaju, te predlaganje i provedbu politika koje će im pomoći. Moje odgovornosti uključuju koordinaciju s različitim institucijama, sudjelovanje u izradi strategija, promicanje suradnje između Hrvatske i hrvatskih zajednica u Europi, te izvještavanje Vlade o stanju hrvatskog iseljeništva u Europi.
S obzirom na raznolikost europskog iseljeništva– od starih iseljeničkih zajednica do novih valova emigracije – koliko je izazovno oblikovati jedinstvene politike koje bi obuhvatile njihove različite potrebe i identitete?
Raznolikost europskog iseljeništva predstavlja značajan izazov. Imamo stare, dobro ustrojene zajednice s dugom povijesti u zemljama domaćinima, ali i nove valove emigracije, s različitim potrebama i integracijskim iskustvima. Stoga, oblikovanje jedinstvenih politika zahtijeva osjetljiv pristup, dubinsko razumijevanje specifičnih konteksta i uspostavu dijaloga sa svim segmentima iseljeništva. Ključno je prepoznati zajedničke vrijednosti i ciljeve, uz istovremeno poštovanje različitosti.
Kako konkretno Savjet može poslužiti kao most između hrvatskih institucija i naših ljudi koji žive u europskim državama? Možete li izdvojiti neke uspješne primjere ili projekte iz proteklog razdoblja?
Savjet Vlade RH za iseljeništvo služi kao ključni most između hrvatskih institucija i naših ljudi u Europi. Omogućuje direktan kanal komunikacije, prikupljanje informacija iz prve ruke, te učinkovitiju provedbu politika. Uspješni primjeri uključuju programe potpore hrvatskim školama u inozemstvu, inicijative za očuvanje hrvatske kulture i jezika, te programe za poticanje gospodarske suradnje. Konkretno, nedavno smo uspješno proveli program povezivanja hrvatskih poduzetnika u Europi s potencijalnim partnerima u Hrvatskoj, što je rezultiralo nekoliko uspješnih poslovnih suradnji.
Pitanje povratka u Hrvatsku često je u fokusu, ali mnogi se naši iseljenici ne vraćaju trajno, iako žele ostati aktivno povezani. Kako gledate na pojam “povratka” danas – treba li on nužno značiti fizički povratak, ili postoje novi oblici povratka znanja i kapitala?
Mislim da je pojam ‘povratka’ danas kompleksniji nego ikad. Fizički povratak nije uvijek moguć ili poželjan, ali očuvanje veze s domovinom i doprinos Hrvatskoj su i dalje važni. Stoga, ‘povratak’ trebamo promatrati šire, uključujući povratak znanja, vještina, kapitala i mreža. Podržavamo inicijative koje omogućuju iseljenicima da sudjeluju u razvoju Hrvatske, bez obzira na njihovu fizičku lokaciju. To uključuje programe za digitalnu suradnju, online poslove, te investiranje u Hrvatsku iz inozemstva.
Jedan od ključnih izazova jest očuvanje hrvatskog jezika i identiteta među mladima u iseljeništvu. Smatrate li da postoje dovoljno snažni mehanizmi i programi koji sustavno rade na očuvanju jezika među iseljenicima? Na koji način vi smatrate da se može unaprijediti očuvanje hrvatskog jezika?
Siguran sam da jedan od najvećih izazova s kojima se suočavamo jest očuvanje hrvatskog jezika i identiteta među mlađom generacijom u iseljeništvu. Iako postoje brojni programi i inicijative, poput hrvatskih škola u inozemstvu i ljetnih škola, smatram da je potrebno još više uložiti u sustavniji i inovativniji pristup. Ključno je prilagoditi metode poučavanja hrvatskog jezika suvremenim potrebama i interesima mladih, koristeći digitalne alate i interaktivne metode. Također, važno je poticati sudjelovanje mladih u kulturnim i društvenim aktivnostima koje promiču hrvatski jezik i kulturu, te stvarati zajednice u kojima će se hrvatski jezik prirodno koristiti.
Koliko je iseljeništvo uključeno u kreiranje hrvatske politike, ne samo kroz Savjet nego i kroz druge oblike participacije, poput izbora ili strateškog savjetovanja? Osjećate li da još postoji prostora za veću institucionalnu otvorenost prema Hrvatima izvan Hrvatske?
Uključenost iseljeništva u kreiranje hrvatske politike je od vitalnog značaja. Savjet Vlade u tom je kontekstu važan mehanizam, ali smatram da postoji prostor za veću institucionalnu otvorenost i jačanje drugih oblika participacije. To uključuje poticanje sudjelovanja iseljenika na izborima, proširenje mogućnosti za strateško savjetovanje i uključivanje iseljenika u procese donošenja odluka na različitim razinama. Važno je stvoriti sustav u kojem će se glas iseljenika čuti i uvažiti, a njihovo znanje i iskustvo koristiti za dobrobit Hrvatske.
Iseljeništvo često raspolaže velikim znanjem, iskustvom i međunarodnim mrežama. Postoje li mehanizmi kroz koje Hrvatska može aktivno angažirati te resurse za razvoj, bilo na lokalnoj ili nacionalnoj razini?
Hrvatsko iseljeništvo raspolaže ogromnim potencijalom – znanjem, iskustvom i međunarodnim mrežama. Potrebno je razviti mehanizme koji će omogućiti Hrvatskoj da aktivno angažira te resurse za razvoj na lokalnoj i nacionalnoj razini. To uključuje stvaranje programa koji će povezivati iseljenike s hrvatskim tvrtkama i institucijama, te olakšavati prijenos znanja i tehnologije. Također, važno je poticati investicije iseljenika u Hrvatsku, te stvarati uvjete koji će privući povratak visokokvalificiranih stručnjaka. Ovo zahtijeva sustavan pristup i međusektorsku suradnju, ali potencijalni benefiti za Hrvatsku su ogromni.
Gorane, živite izvan Hrvatske. Kako to iskustvo oblikuje Vašu percepciju Hrvatske, i što biste rekli da Hrvati u domovini još uvijek često ne razumiju o životu i izazovima hrvatskog iseljeništva u Europi?
Život izvan Hrvatske mi je dao novu, proširenu perspektivu na domovinu. Cijenim hrvatsku kulturu, baštinu i tradiciju možda i više nego ikad prije, upravo zbog udaljenosti. Međutim, istovremeno sam svjestan izazova s kojima se suočavaju Hrvati u inozemstvu, izazova koje mnogi u Hrvatskoj ne razumiju u potpunosti. Održavanje veza s domovinom često je teško, zahtijeva trud i prilagodbu. Očuvanje hrvatskog identiteta u stranoj sredini je stalni proces, a podrška institucija je u tom kontekstu od neprocjenjive važnosti. Nedostatak te podrške, ili nerazumijevanje specifičnih izazova s kojima se suočavamo, često stvara osjećaj otuđenosti i razočaranja. Stoga je važno da se u Hrvatskoj bolje razumije život i izazovi hrvatskog iseljeništva u Europi, kako bismo zajedno mogli raditi na jačanju veza i očuvanju hrvatskog identiteta u svijetu.
U digitalnom dobu, postoji li potencijal da tehnologija i digitalne platforme snažnije povežu iseljeništvo s Hrvatskom, osobito među mlađim generacijama? Postoje li konkretni planovi u tom smjeru?
Danas živimo u digitalnom dobu gdje tehnologija i platforme nude golem potencijal za snažnije povezivanje iseljeništva s Hrvatskom, posebno mladih. Razvoj online zajednica, platformi za učenje jezika i virtualnih kulturnih događanja otvara nove mogućnosti za interakciju. Konkretni planovi uključuju izgradnju platformi za gospodarsko povezivanje, a inovativni pristupi osiguravaju angažman mladih i jačaju njihovu povezanost s domovinom.
Na kraju, ako biste imali priliku uputiti poruku hrvatskoj Vladi i institucijama, što biste im poručili u ime Hrvata iz europskog iseljeništva – koja je njihova poruka domovini danas?
Odnosi s domovinom pokazuju značajan napredak zahvaljujući predanom radu i velikim ulaganjima Vlade Republike Hrvatske. Cijenimo Vladine napore na povezivanju s iseljeništvom, što je vidljivo u konkretnim rezultatima. Osjećamo pozitivan utjecaj ovih promjena. No, svjesni smo da predstoji još puno posla. Vjerujemo da je potrebno dodatno ulagati u digitalne platforme, olakšati administrativne procedure i osigurati aktivnije uključivanje iseljeništva u društveni i gospodarski život Hrvatske. Želimo da se osjećamo kao kod kuće, ne samo u posjetu, već i u razmatranju povratka. Vjerujemo da s vremenom i uz zajednički trud možemo stvoriti atraktivnije uvjete za povratak i još snažnije veze s domovinom.
Zahvaljujem se gospodinu Goranu Strniši na razgovoru. S nadom gledamo na budućnost u kojoj se nadamo da će Savjet Vlade Republike Hrvatske postati snažniji zagovornik interesa iseljeništva te koje će poticati dostupnost pravovremenih i relevantnih informacija za hrvatsko iseljeništvo, te ulagati u jačanje međusobnih veza putem digitalne infrastrukture i učinkovitijih komunikacijskih kanala. Vjerujemo da će takav pristup omogućiti bolje povezivanje, učinkovitiju suradnju, veću uključenost iseljeništva u društveni i gospodarski život Hrvatske, te dodatno osnažiti veze između domovine i njezinih građana širom svijeta. Nadamo se jačanju identitetskih veza između domovine i hrvatskih zajednica diljem Europe.
Fotografije: Goran Strniša