Otto von Habsburg – austrijski nadvojvoda, europski državnik, predsjednik Paneuropske unije i sin posljednjeg cara Austro-Ugarske ostaje upamćen kao jedan od najdosljednijih i najiskrenijih prijatelja Hrvatske u modernoj povijesti. Njegova veza s hrvatskim narodom nije bila samo politička ili simbolična, već duboko osobna, moralna i povijesna.
Naslijeđe dinastije i osobna misija
Rođen 1912., Otto von Habsburg bio je nasljednik jedne od najdugovječnijih europskih dinastija. Ipak, umjesto povratka na prijestolje, izabrao je služenje ideji europskog jedinstva, demokracije i mira. Bio je prvi član svoje obitelji koji je 1990. došao u slobodnu i neovisnu Hrvatsku, snažno podupirući njezin europski put.
Otto se jasno distancirao od imperijalne prošlosti te je Hrvatsku uvijek promatrao kao sastavni dio zapadne i srednjoeuropske civilizacije, nikada kao balkansku periferiju. U njegovim očima, Hrvatska je bila i ostala temeljna europska nacija s pravom na slobodu, identitet i državnost.
Podrška Hrvatskoj u ključnim trenucima
Tijekom Domovinskog rata, Otto von Habsburg koristio je svoj politički ugled i položaj zastupnika u Europskom parlamentu kako bi snažno zagovarao međunarodno priznanje Republike Hrvatske. U trenucima kada su brojne europske institucije bile neodlučne ili su zazirale od raskola bivše Jugoslavije, Otto je zauzeo jasan stav: Hrvatska ima pravo na obranu, slobodu i međunarodno priznanje.
Njegova često citirana rečenica – „Europa je nezamisliva bez Hrvatske” – postala je simbol političke i moralne legitimacije hrvatske borbe za neovisnost.
Povijesni dolazak u Knin
Samo tri tjedna nakon oslobodilačke operacije “Oluja”, 24. kolovoza 1995., Otto von Habsburg posjetio je Knin, simbol hrvatske pobjede i slobode. Toga dana u gradu se održala prva međunarodna konferencija u organizaciji Mladeži Hrvatske paneuropske unije (MHPEU), kojoj je i sam autor ovog teksta s ponosom pripadao i u čijoj je organizaciji skupa te u samom Kninu bio toga dana.
Na kninskoj tvrđavi, obraćajući se sudionicima, dr. von Habsburg poručio je: „Oduvijek sam želio doći u Knin, koji je u posljednje vrijeme postao ključno mjesto na zemljovidima Europe iznimno značajan grad stvarne i simbolične važnosti, i u ratnim zapletima i u mirovnim procesima.
Hrvatska ima pravo na svoju državu, na svoju obranu i na svoju povijest.
Hrvatska nikada nije bila dio Balkana, ona je integralni dio Zapadne Europe.
Mi smo na Zapadu vrlo loše obaviješteni o stanju u Kninu. Čuli smo da je grad granatiran i potpuno razrušen. Ta je propaganda ponajviše poticana od UN-ovih oficira. Jako sam zadovoljan što je Knin čitav i što nije prazan. U gradu i okolici žive ljudi, a među njima su i Srbi.
Impresioniran sam ponašanjem Hrvatske vojske i njenom profesionalnošću. Ovo je europska pobjeda.
Sretan sam što mi je Mladež Hrvatske Paneuropske Unije pružila priliku da posjetim Knin.“
Njegov posjet nije bio samo diplomatski čin, bila je to snažna i nedvosmislena politička poruka, izraz osobnog poštovanja i solidarnosti s hrvatskim narodom u presudnom povijesnom trenutku.
Paneuropska načela kao putokaz
Otto von Habsburg bio je predsjednik najstarijeg pokreta za europsko jedinstvo Paneuropske unije, osnovane 1922. Načela koja je zagovarao i danas su iznimno aktualna, posebno u kontekstu europskih integracija:
- jedinstvo Europe,
- načelo supsidijarnosti,
- zajedničko kulturno naslijeđe grčka filozofija, rimsko pravo i kršćanska vjera.
Kao počasni član Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ pod imenom Zmaj od Otave, Otto je gajio duboko poštovanje prema hrvatskoj tradiciji, povijesti i identitetu.
Za svoje djelovanje Otto von Habsburgu je dodijeljeno odlikovanje Velereda kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom od strane predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana 1996.
Naslijeđe jednog prijateljstva
Otto von Habsburg preminuo je 2011. u 99. godini života. Njegov politički i moralni doprinos ostaje trajan. Bio je jedan od onih rijetkih europskih lidera koji su Hrvatsku podržavali kad je to bilo najpotrebnije, bez kalkulacija, iz uvjerenja.
U vremenu kada se Europa ponovno suočava s izazovima identiteta, sigurnosti i suvereniteta, prisjetiti se Ottove vizije i djelovanja nije samo čin sjećanja, već i poziv na obnovu vrijednosti koje je zastupao.
Zaključno
U godini kada Hrvatska obilježava 30. obljetnicu operacije “Oluja”, prisjećamo se i onih stranaca koji su stajali uz nas, ne iz interesa, već iz uvjerenja.
Otto von Habsburg bio je jedan od njih. Njegov život i djelo svjedoče da hrabrost, moralni integritet i vjera u slobodu ostaju temelj svake istinske europske ideje.
Neka nam uspomena na Otta von Habsburga bude nadahnuće za politiku koja spaja, za Europu vrijednosti i za domovinu u kojoj se sloboda ne zaboravlja.