U povodu 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva i 1300 godina pokrštenja Hrvata, održana je međunarodna znanstvena konferencija “Kapelica Majke Božje Sljemenske, Kraljice Hrvata i 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva”.
Kapelica na vrhu Medvednice
Na 1001 metru nadmorske visine, u srcu Medvednice, smještena je Kapelica Majke Božje Sljemenske, Kraljice Hrvata. Sagrađena od autohtonog kamena i drva, u potpunom skladu s prirodom, ova kapelica predstavlja jedinstveni spoj sakralne arhitekture, umjetnosti i hrvatskog identiteta.
Međunarodna konferencija na Sljemenu
U povodu 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva i 1300 godina pokrštenja Hrvata, u četvrtak 11. rujna u hotelu Tomislavov dom održana je međunarodna znanstvena konferencija “Kapelica Majke Božje Sljemenske, Kraljice Hrvata i 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva”.
Organizator skupa bila je Župa Majke Božje Sljemenske, a suorganizatori Hrvatska pokrajina Družbe Isusove, Fakultet filozofije i religijskih znanosti te Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Na konferenciji su sudjelovali domaći i međunarodni stručnjaci iz područja povijesti, teologije, arhitekture i umjetnosti.
Povijest gradnje
Kapelica Majke Božje Sljemenske Kraljice Hrvata izgrađena je u duhu proslave tisućugodišnjice Hrvatskog Kraljevstva koja se na inicijativu Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ obilježavala širom hrvatskog nacionalnog prostora u tadašnjoj državi 1925. godine.
Družba je inicirala proslavu još 1906. godine, a obilježavanja su se nastavila još niz godina kasnije. Proslave koje su obuhvaćale vrlo različite oblike javnih manifestacija bile su izraz hrvatskog nacionalnog identiteta i zajedništva u Kraljevini Jugoslaviji.
Kapelica je sagrađena 1932. godine prema nacrtu arhitekta Jurja Denzlera, na poticaj patera Josipa Müllera i mladih iz Marijinih kongregacija. Zamišljena je kao spomenik tisućite obljetnice hrvatskoga kraljevstva i 1300. obljetnice pokrštenja Hrvata.
Arhitektura evocira rane starohrvatske crkvice iz Dalmacije, dok unutrašnjost svjedoči o visokoj umjetničkoj vrijednosti: djela Radauša, Turkalja, Hudoklina i Stupice obogaćuju prostor simbolikom i nacionalnim motivima.
Grad Zagreb pod gradonačelnikom Vjekoslavom Heinzelom, darovao je za kapelicu zemljište ispod vrha Medvednice. Za njezin strop osmislio je prikaz grbova hrvatskih zemalja i gradova, a tu je zadaću dobio slovenski majstor Radoje Hudoklin, koji je grbove prikazao na temelju tada recentnog rada Emilija Laszowskog, suosnivača Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja, Prazmaja-osnivatelja Brloškog i Ozaljskog i povjesničara Rudolfa Horvata, ilustriranog crtežima Vjere Bojničić Zamola.
Zanimljivo je da je arhitekt Denzler je 1938. godine u vrlo sličnoj inspiraciji uredio interijer Kule nad Kamenitim vratima, u sjedištu Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“, a onda je konačno i primljen u zmajsko bratstvo 1939. godine kao Zmaj od Harmice.
Umjetnička i kulturna vrijednost
Materijali korišteni za gradnju pažljivo su odabrani. Tako je npr. strop od slavonske hrastovine, oltar od bijelog bračkog kamena, glina s Petrove gore, a misno ruho izrađeno je prema narodnim motivima.
Posebno se ističe reljef Bogorodice s Djetetom – Gospe od puta, rad kipara Radoja Hudoklina, izrađen u orahovini u bizantsko-ravenskom stilu. Strop kapelice krase povijesni hrvatski grbovi, dok milostinjar i zidno zvono nose starohrvatske pleterne ornamente.
Od 1963. godine kapelica ima status župne crkve neuobičajene Turističke župe Majke Božje Sljemenske, te nosi posebnu titulu najviše župne crkve u Hrvatskoj. Danas je i zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske.
Zanimljiva izlaganja
Jedno od istaknutih predavanja održao je dr. Željko Heimer na temu „Grbovi na stropu Kapelice Majke Božje“, u kojem je detaljno prikazao simboliku heraldičkih motiva i njihovu važnost u hrvatskoj kulturnoj baštini.
U svom izlaganju dr. Heimer je naglasio da su grbovi na stropu kapelice izrađeni prema grbovima prikazanim u upravo tada 1932. godine objavljenom heraldičkom albumu izdavača Kava Hag pod naslovom „Grbovi Jugoslavije”.
Hudoklin je strop izveo 1937. godine. Drvene stropne grede kapelice oblikuju mrežu koja čini 49 polja kvadratnih kaseta, u kojima je Hudoklin smjestio pet igonografskih reljefa i 44 heraldička prikaza.
U središnjoj kazeti Hudoklin je prikazao reljef Majke Božje, sličan drvenom reljefu koji je izradio za oltar ove kapelice, a u susjednim kazetama dijagonalno prikazao je četiri sveca zaštitnika Hrvatske: sv. Josipa Radnika s rascvjetanim štapom i stolarskim alatom, sv. Ivana Krstitelja odjevenog kao pustinjak, s križem i bučicom, sv. Iliju Gromovnika na plamenim kočijama i zrakama sunca te sv. Roka Hodočasnika sa štapom s bučicom, školjkama i psom s kruhom u gubici.
Ovi likovi kao uostalom i svi okolni grbovi orijentirani su tako da je donji dio prikaza okrenut prema središnjem liku Bogorodice. U kazetama između likova zaštitnika hrvatske smješteni su hrvatski zemaljski grbovi i to četiri grba kraljevina – Hrvatske, Slavonije, Dalmacije i Bosne, dok je u kazeti iznad hrvatskog šahiranog grba prema oltaru dodan još i grb Istre, koji je niži po heraldičkom statusu, kao grb markgrofovije.
Preostalih 39 kazeta sadrže gradske (municipalne grbove) značajnih gradova za hrvatsku povijest. Prekrasno izrađeni u hrastovini, obrubljeni pleternom ornamentikom (koja se upravo u to vrijeme etablira kao izvanheraldički nacionalni identitetski element) i oslikani živim bojama, ovih grbovi čine živu kolektivnu heraldički memoriju hrvatskog naroda. Od prikazanih grbova 32 prikazuju grbove gradova u današnjoj Republici Hrvatskoj, tri su danas u Vojvodini (Srijemska Mitrovica, Zemun i Petrovaradin), 3 u Bosni i Hercegovini (Sarajevo, Bihać i Trebinje) i jedan u Crnoj Gori (Kotor).
Zaključak
Konferencija je još jednom potvrdila kako Kapelica Majke Božje Sljemenske nije samo duhovno utočište planinara i hodočasnika, nego i vrijedan spomenik hrvatske povijesti, kulture i identiteta.
Za mene osobno vrlo često moje nedjeljno mjesto duhovne okrijepe gdje u suglasju s prirodom rado provedem svoje slobodno vrijeme s obitelji.