Tehnika suhozidne gradnje uvrštena je na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine, naglašavajući njezinu važnost za povijest i kulturu regije.
Ovih je dana Babino Polje dobilo novi kameni ulaz izrađen tradicionalnom tehnikom suhozida, dok je planinarski dom Planjak u Nacionalnom parku Mljet oplemenjen lijepo uređenim vrtom. Sve to rezultat je radionice “Suhozidi povezuju”, održane od 10. do 15. listopada 2025. godine, koju je organizirala Udruga Mljetske koze.
Tijekom pet dana, petnaest volontera pod stručnim vodstvom edukatora gradnje u suho iz udruge Dragodid, Lukše Kaića i Duje Mikelića, vrijedno je obnavljalo i gradilo kamene strukture koje svjedoče o bogatoj tradiciji otoka.
– Suhozidi su dio identiteta, tradicije i kulturne baštine Mljeta. Nažalost, mnogi su danas skriveni pod borovom šumom koja je nekada bila obradivo zemljište. Radionice smo održali na lokacijama dogovorenima s lokalnom zajednicom, kako bismo potaknuli svijest o važnosti očuvanja ovih suhozida, ili međa, kako ih mi na Mljetu zovemo. Posebno nas veseli što su se uključili i učenici Osnovne škole Mljet, kako bi i najmlađi prepoznali vrijednost baštine kojom su okruženi – istaknula je Velinka Buljan, predsjednica udruge Mljetske koze.
Plan udruge Mljetske koze je kroz naredne radionice obnoviti oronule suhozide uz cestu kroz Babino Polje kako bi dobili novo ruho i privlačnošću ojačali svijest lokalne zajednice važnosti gradnje u suho.
Kao dio projekta „Suhozidi povezuju”, predstavnici Udruge Mljetske koze u svibnju su sudjelovali u obnovi tradicionalnih suhozidnih struktura u Dračevici na otoku Braču. Tijekom boravka, partneri iz Udruge Brač upoznali su ih s bogatom poviješću bračkog kamena te s tradicionalnim tehnikama njegove primjene u gradnji na otoku.
Projekt „Suhozidi povezuju” proveden je uz financijsku podršku Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, u partnerstvu s Općinom Mljet, udrugama Dragodid i Brač, te Javnom ustanovom Nacionalni park Mljet.
Na otoku Mljetu suhozide nalazimo još od doba Ilira.
Na otoku Mljetu nalaze se arheološki ostaci iz ilirskog razdoblja, koji uključuju suhozide, gomile i gradine. Ovi ostaci svjedoče o načinu života, obrambenim strategijama i društvenoj organizaciji ilirskog plemena Ardijejaca, koje je naseljavalo otok tijekom drugog tisućljeća prije Krista.
ILIRSKE GRADINE – njihova važnost i svrha
Obrambena svrha: Ilirske gradine bile su utvrđene naselbine, obično smještene na uzvisinama i izgrađene od suhozida, koje su služile za obranu plemena od međusobnih sukoba ili napada.
Sklonište: Ove utvrde nisu bile samo trajna naselja, već i povremena skloništa za lokalno stanovništvo i stoku u slučaju opasnosti.
Primjeri na Mljetu: Arheološka istraživanja potvrdila su postojanje ilirskih gradina na području Nacionalnog parka Mljet i u blizini sela kao što je Babino Polje.
Gomile (tumuli)
Ilirske gomile, poznate i kao tumuli, predstavljaju kamene grobne humke koje su Iliri gradili kao spomenike istaknutim članovima plemenske zajednice.
Osim svoje grobne funkcije, gomile su često imale i teritorijalno značenje – služile su kao oznake granica između plemenskih područja, što je bio uobičajen običaj među ilirskim plemenima.
Na otoku Mljetu pronađen je značajan broj ovakvih ilirskih grobnih gomila, osobito u unutrašnjosti otoka i u okolici Babinog Polja, koje također upućuju na naseljenost otoka u ilirsko doba.
Suhozidi
Suhozidi, građeni bez upotrebe vezivnog materijala, predstavljaju jedno od najstarijih graditeljskih umijeća na Mediteranu. Nastali jednostavnim slaganjem kamena, stoljećima su služili poljoprivrednim i stočarskim zajednicama kao osnovna struktura za organizaciju prostora.
Njihova poljoprivredna namjena ogledala se u ograđivanju oranica i vinograda, čime su sprječavali eroziju tla i štitili zemlju od vjetra i bujica. Istovremeno, pastiri su suhozide koristili za ograđivanje pašnjaka i torova za stoku, stvarajući sigurne i održive prostore za život i rad.
Lijepi pozdrav svima do sljedećeg džira , s ljubavlju vaša Ane Mljećka
