OSUNČANO SIJEČANSKO JUTRO
Kakav lijepi dan
kao da je san…
Sunce moje
izašlo si za me
tvoje svjetlo
pade mi na rame…
Pa mi kaže…
Dobro jutro, mila…
ja sam došlo
da ti dadem krila…
Pjevaj pjesme
radosno il tužno
jer od Neba
nema ništa ružno…
Evo pišem…
gledam te i uzdišem
sa mnom pjeva potok i vjetar…
evo još malo
i bit će cvjetni nektar…
Ide zima…
zadnji snijeg se topi
pišem pjesmu
na ledenoj klupi…
Hladna klupa
suncem obasjana
meni izgleda
kao Nebeska dvorana…
Jer hladna zima
s oblacima tmurnim
dosadi mi
i čini mi korak žurnim…
A sada je sve lako i polako
suncem obasjano i slatko…
Autorica duhovne poezije: Angelina Barun