Prva sjednica Organizacijskog odbora 61. Vinkovačkih jeseni započela jeminutom šutnje kojom su organizatori odali počast i zahvalu preminulom Boži Galiću, dugogodišnjem vukovarsko-srijemskomžupanu, koji je dao veliki doprinos i organizaciji manifestacije.
“Božo je dao velik doprinos ne samo Vukovarsko-srijemskoj županiji nego imanifestaciji Vinkovačke jeseni. Upravo na tragu tog zajedništva teočuvanja tradicijske kulture i bogate baštine započinjemo pripremeza 61. Vinkovačke jeseni“, rekao je gradonačelnik Josip Romić.
Župan Ivan Bosančić istaknuo je kako je Božo Galić bio veliki zaljubljenik utradicijsku kulturu. „Želio bih izraziti veliku zahvalnost našemBoži za sve što je učinio. Iako je imao veliko hercegovačko srce, imao je i snažnu slavonsku dušu, volio je našu tradiciju, pjesmu icijeli slavonski kraj. Svojim sudjelovanjem na Vinkovačkim jesenimadao nam je najbolji primjer kako se voli i čuva tradicijskakultura“, poručio je župan Bosančić.
Najveća manifestacija tradicijske kulture u Hrvatskoj biti održana od 11. do 20. rujna pod sloganom „Vlak slavonske ravnice”.
„Ovogodišnjatema govori o nekadašnjim vremenima, povezujući prošlost isadašnjost kroz životne priče ljudi koji su doselili i zavoljeliSlavoniju kao svoju rodnu grudu. Progovara i o zajedništvu, osobitou trenucima kada je ono bilo najpotrebnije. Ovo je manifestacija kojanas okuplja i kroz koju čuvamo slavonski identitet, gdje god bili”, istaknuo je gradonačelnik Romić.
Župan Ivan Bosančić uputio je čestitke organizacijskom odboru teistaknuo kako će Županija kao institucija i dalje nastaviti pružatipodršku Vinkovačkim jesenima.
„Ovo je već 61 godina tradicije ukoju su utkani slavonska ljubav i duša, a upravo je to razlog zbogkojeg su Vinkovačke jeseni izrasle u najveću manifestaciju uHrvata. Posebno mi je drago istaknuti kako iz godine u godinukontinuirano rastu i napreduju. Siguran sam da će ovogodišnjeizdanje biti najbolje do sada!”, poručio je župan.
ZAKUD je i ove godine odgovoran za tradicijski dio Jeseni, uključujućitemeljne folklorne priredbe.
„Moramo se prisjetiti i svih priznanjakoja smo tijekom prošle godine dobili od struke, povodom 60 godinatrajanja ove kulturno-turističke manifestacije. Među njima seističe šampionska titula Zlatni veliki suncokret, dodijeljena zanajbolji turistički događaj na otvorenom. Uvršteni smo i među trinajbolja događanja u kategoriji Turistički događaj godine na Danima hrvatskog turizma. Također smo dobitnici posebnog priznanjaMarco Polo za očuvanje identiteta i baštine hrvatskog naroda unjezinu izvornom obliku, kao i prve nagrade za najbolju najavu manifestacije u kategoriji etnografski film za tematski naslovljenuradak „Jesen rumeni’ jabuka”. Nastavljajući se na ovogodišnjutemu Vinkovačkih jeseni, svi će putovi voditi u Vinkovce, središtehrvatske tradicijske kulture, gdje ćemo se okupiti oko vrijednostikoje smo naslijedili od naših prethodnika”, kazala je predsjednicaZAKUD-a Vukovarsko-srijemske županije Martina Kelava.
Priredba svečanog otvorenja jedan je od važnijih dijelova Vinkovačkih jeseni jer nam prikazuje temu manifestacije. Temu ovogodišnjeg otvorenja „Vlak slavonske ravnice” predstavio je Marko Sabljaković. Prema njegovim riječima, mnogi su se, odlazeći iz krajeva Like, Korduna, Dalmacije, Dalmatinske zagore i drugih područja, nastanili na slavonskoj grudi. Slavonska ravnica postala im je vječnim počivalištem, a njihovim potomcima i danas je mjesto obitavanja te se generacijama unazad prenosi zahvalnost plodnoj zemlji crnici i slavonskom narodu.
„Nekada je vlak bio jedino prijevozno sredstvo kojim se putovalo kopnom naudaljene relacije, pa su već početkom 20. stoljeća Vinkovcipostali značajno željezničko čvorište, a u narednim desetljećimai jedno od najvećih europskih čvorišta. To je omogućilonaseljavanje stanovnika iz drugih krajeva, pa se koncem Prvogsvjetskog rata spominje jedna od najvećih humanitarnih akcija upovijesti. Između 17 i 18 tisuća hercegovačke djece njihovspasitelj, njihov Mojsije, kako ga nazivamo, fra Didak Buntić,spašava od gladi te ih vlakom, u organiziranoj akciji, šalje uSlavoniju, gdje su im udomiteljske obitelji i usvojitelji omogućiliživot i rad, u kućama i na poljima, a žito koje su tijekom žetveubirali postajalo je njihov kruh svagdašnji. Mnogi se nikada nisuvratili biološkim roditeljima jer ne bi preživjeli, a njihovipotomci danas su ponosni Slavonci i Srijemci”, pojasnio je Sabljaković. Dodao je kako će početna scena ovogodišnje predstave na svečanom otvorenju Vinkovačkih jeseni, kroz simboliku tračnica i pojavu djece, biti snažan uvod u dramaturšku okosnicu priče u kojoj će zaživjeti brojni likovi, kao i životne priče nekih od doseljenika u Slavoniju.
Predstavljenje i plakat Jeseni. U središtuje lik žene u seljačkoj odjeći koja se poput siluete pojavljuje naslavonskoj zemlji držeći u rukama snop žita. Silueta žene simbolizira lik seljanke, nije nužno Šokica, koja na istoj tojzemlji svojim rukama ubire plodove Slavonije.
„Plakat se može opisati i stihovima Vinkovčanina Dionizija Švagelja: tu negdje je srce hljeba, himna ravnice i neba!”, dodaje.
Odlazak iz rodnog kraja, početak novog života, mnoštvo duhovitosti, a potom i prihvaćanje doseljenika samo su dio onoga što će zaživjeti kroz sadržaj teme na ovogodišnjoj pozornici tradicionalne manifestacije, zahvaljujući kojoj su Vinkovci unazad šest desetljeća mjesto susreta, mjesto okupljanja različitih običaja,pjesme i kola svih hrvatskih krajeva te Hrvata izvan domovine.
