Panel diskusija pod nazivom “Opći izbori u BiH: Izazov ili prilika za europsku budućnost“ održana je u četvrtak u Zagrebu. Panel su organizirale udruge Međunarodna mreža hrvatske mladeži i EDYN Hrvatska.
Opći izbori u susjednoj državi održat će se u listopadu ove godine, pa su već neko vrijeme u javnom prostoru aktualne rasprave o političkom smjeru zemlje, njenoj institucionalnoj stabilnosti i europskoj perspektivi.
Sudionici panela – izv. prof. dr. sc. Višeslav Raos s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Pejo Bosnić mladi ekonomist i kandidat na prošlim općim izborima prije četiri godine i odvjetnik Dalmir Mišković – pokušali su ukratko oslikati političku situaciju u BiH.
Situaciju u kojoj BiH od svibnja, nakon ostavke Christiana Schmidta, nema visokog predstavnika, u kojoj srpsku zajednicu najviše zanima što će biti s Miloradom Dodikom, Bošnjake hoće li se SDA vratiti iz opozicije, a Hrvate tko će pobijediti u sukobu predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića sa Zdenkom Lučićem, kandidatom oporbene Petorke za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Zbog toga uoči izbora i nema u javnosti prevelikog interesa za europske integracije niti europsku budućnost BiH. Ipak, sudionici panela smatraju da većina građana BiH želi priključenje Europskoj uniji.
No, mišljenje je govornika na panelu, rješenje unutarnjih političkih problema, inicijative i konačne promjene neće doći iz Bruxsellesa i Europske unije, nego moraju doći iz BiH.
Pejo Bosnić smatra kako je promjena izbornog zakonodavstva u BiH bitna, ali da je još bitnija promjena političke kulture. Glavno je pitanje kako motivrati ljude da izađu na izbore, a za to, dodaje, nema čarobnog štapića.
– Bitno je da se pojave nova lica koja će stvarno željeti provoditi promjene – naglasio je Bosnić.
Budući se govori da će na sljedećim izborima uvesti nove izborne tehnologije, prof. Raos smatra da je to dobro, ali da to neće donijeti i veću transparetnost izbornog procesa.
– Kupovina glasova, posebno od socijalno ugroženih skupina bit će i dalje moguća bez obzira na nove tehnologije – ističe Raos dodajući da i u Predsjedništvo BiH ulaze ljudi s upitnim demokratskim legitimitetom, a tu je i “slučaj Komšić“ u kojem su Bošnjaci izabirali hrvatskog člana Predsjedništva.
Dalmir Mišković govorio je o manipulacijama kvotama na izbornim listama. Na njima bi trebalo biti minimalno po jedna trećina žena i jedna trećina mladih. I te se kvote poštuju, ali se mladi i žene stavljaju na mjesta s kojih ne mogu doći u parlament, pa služe samo za ukras.
– I onda ti mladi mijenjaju svoje pozicije na listama za zapošljavanje u državnim poduzećima ili službama. U takvoj situaciji mladima koji ne pristanu na takva pravila
igre jednostavnije je otići iz zemlje – kaže Mišković koji je i sam, nakon desetak godina aktivnosti u raznim udrugama, otišao iz Livna u Hrvatsku.
Stanje se ipak mijenja, polako, ali se mijenja. Dio ljudi koji su odselili prije više godina vratilo se u BiH. Upravo bi ti mladi ljudi, uz mlade koji su ostali u zemlji, trebali biti predvodnici promjena ustaljenih političkih obrazaca i podjela.
Jedno od pitanja je i kako osigurati jednakopravnost Hrvata u BiH, posebno na budućim izborima. Spomenula se i rezolucija Domovinskog pokreta koji traži posebnu izbornu jedinicu za Hrvate. No, rečeno je kako se u ovom slučaju ne radi ni o kakvoj novosti jer je sličnih inicijativa kojima su u fokusu bili Hrvati bilo i ranije. Čulo se i mišljenje kako bi puno važnije bilo vratiti međusobno povjerenje između Hrvata i Bošnjaka.