Na “Dan Općine Mljet” župan Blaž Pezo rekao je: “Mljet ima sve preduvjete da bude mjesto u kojem će mladi željeti ostati živjeti. Na nama je da svakoga dana stvaramo još bolje uvjete za njihovu budućnost.”
“To je bio razlog koji nas je ponukao da se županu obratimo,” rekla je Ane Stražičić Rodriguez na početku sastanka koji se održao u utorak, 1. rujna 2026. godine. Župan Dubrovačko-neretvanske županije, Blaž Pezo i pročelnica Žaklina Marević održali su ga s predstavnicima domicilnog stanovništva NP Mljet i članova udruge Ričijak, Anom Stražičić Rodriguez i Ivom Matanom. Obveze su spriječile predsjednika udruge Ričijak, Vlaha Jemina koji je poslao pismo u ime udruge i Jany Hansal koja je također poslala pismo u kojem se zalaže za interese svih stanovnika otoka Mljeta.
Umjesto Jany, Ivo Matana se osvrnuo na teme koje su od općeg interesa, ne samo za stanovnika NP Mljet nego i za cijeli otok. To su ceste, voda i kanalizacija. To je također u svom pismu naveo i predsjednik udruge za zaštitu vlasničkih prava i očuvanje izvornih vrijednosti u katastarskoj općini “Goveđari”.
Govorilo se i o problemima s kojima se suočava domicilno stanovništvo koje je vlasnik preko 85 % temeljnih vrijednosti NP Mljet i njihovim pravima koji bi im trebali biti zagarantirani i statutom NP Mljet i zakonima Republike Hrvatske i odredbama EU, a koji se krše. To je pravo na tradicionalni način života – pravo na ribolov isključivo za prehranu svojih obitelji s tradicijskim ribarskim alatom unutar 500 m obalnog pojasa kojeg su oni sami tražili 2003.g. Izuzev njih ne bi smio nitko u tom području ribariti kako bi se zaštitio obalni pojas NP Mljet od prekomjernog izlovljavanja od profesionalnih ribara koji dolaze iz svih krajeva Jadrana. Na žalost, u praksi je da svi smiju, a kad dolaze ribarske inspekcije jedino se oni kažnjavaju.
Također se govorilo o imovinsko-pravnim odnosima gdje im se čini velika nepravda jer im se i NP, Biskupija i država knjiže na njihove posjede. Bile su tu i ostale teme koje su vezane za odlazak mladih obitelji s područja NP Mljet. Mnogi tu ne mogu opstati i odgajati svoju djecu u uvjetima gdje nema prosperiteta i mogućnosti koja su njihovoj djeci uskraćena. Tako da im je ugroženo pravo na privatno vlasništvo te pravo opstanka na svojoj djedovini. Tradicijski način života i rada čini identitet jednog mjesta i cijele nacije. Kako se ono kaže bolje da nestane selo nego običaj. A mi volimo naš NP Mljet i nitko ga bolje ne čuva, niti ga može bolje očuvat nego njegovi stanovnici koji su ga stoljećima prije čuvali, a sada to rade za svoje buduće generacije.
Do sada nas nijedan političar nije shvaćao ozbiljno, niti razumio osim gospođe Dubravke Šuice, predsjednica EU komisije za Mediteran, koja nas je vazda podržavala. Ali poslije ovog produktivnog sastanka, krenuli smo s mrtve točke vrlo pozitivno i otišli u nadi da će se pronaći najbolje moguće rješenje za svakoga. Zato još jednom hvala županu, Blažu Pezu i pročelnici Žaklini Marević što su nas primili i izrazili želju da nam se poboljšaju uvjeti života na našem najzelenijem otoku na Mediteranu. Otoku koji je proglašen desetim najljepšim otokom na svijetu i koji je zasigurno jedna od najatraktivnijih turističkih destinacija u našoj lijepoj domovini Hrvatskoj te bogatstvo prirodne i kulturne baštine naše Dubrovačko – Neretvanske županije.