4.3 C
Zagreb
4.8 C
Zürich
-10.5 C
New York
17.5 C
Hong Kong
15.8 C
Melbourne
Subota, 4 veljače 2023
spot_img

Vlatka Vukelić - Autorica

Vlatka Vukelić (rođ. Bručić) rođena je u Sisku 1979. godine. Maturirala je 1997. na sisačkoj Gimnaziji. Nakon studija povijesti i kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je (znanstveni i nastavni smjer) s temom Krupna  gospodarstva u Istri u antičko doba 2002. godine. Pripravnički staž odradila je kao kustosica u Gradskom muzeju u Sisku.

Godine 2004. zaposlena je kao znanstvena novakinja na Odjelu za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Poslijediplomski doktorski studij upisala je 2006. godine na Odjelu za povijest Hrvatskih studija, gdje je 2011. godine obranila doktorsku disertaciju pod naslovom Povijest sustavnih  arheoloških istraživanja u Sisku od 16. stoljeća do 1941. godine. Početkom 2012. godine unaprijeđena je u zvanje više asistentice na Odjelu za povijest matične ustanove.

Kroz razdoblje od 2007. do 2010. godine bila je izvršna urednica Godišnjaka Gradskog muzeja Sisak, da bi joj 2011. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske odobrilo projekt izložbe i istoimene monografije Obitelj Colussi u Sisku. Izložbu je, kao vanjski suradnik, realizirala u organizaciji Gradskog muzeja Sisak. Također, 2012. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske odobrava joj i projekt izložbe: Thesaurus Colapis fluminis– Blago rijeke Kupe. Izložbu je realizirala u organizaciji Arheološkog muzeja u Zagrebu, u koautorstvu s dr.sc. Ivanom Radmanom-Livajom. Osim u Zagrebu, izložba je kroz segment popularizacije znanosti postavljena i u Gradskom muzeju Sisak i Gradskom muzeju Šibenik.

Od 2017. obnaša dužnost predsjednice Etičkog povjerenstva Hrvatskih studija, a od iste godine preuzima obveze predstojnice Odsjeka za povijest (2017-2020.) i koordinatorice doktorskog studija povijesti (2017. – u aktivnom mandatu) na Hrvatskim studijima. Bila je i članica Povjerenstva za reformu i izradbu studijskih programa Hrvatskih studija te je u sklopu ove funkcije 2018. imenovana voditeljicom radne skupine za izradu prijedloga reformiranog studija povijesti Hrvatskih studija. Članica je Povjerenstva za međunarodnu suradnju i studentsku mobilnost na Odsjeku za povijest.

Od početka nastavne djelatnosti, okrenuta je ka kolegijima koji obrađuju hrvatsku i svjetsku staru povijest. Kroz svoja istraživanja i nastavu obrađuje i druga razdoblja, vežući se za projektne ili znanstvene aktualnosti. Od 2017. godine intenzivno se posvećuje obrađivanju znanstveno-istraživačkih tema suvremene hrvatske historiografije. Od 2007. godine na Odjelu za povijest Hrvatskih studija izvodi nastavu na preddiplomskom i diplomskom studiju iz sljedećih izbornih i obveznih kolegija: Povijest i kultura grčkog i rimskog svijetaAntički gradovi kontinentalne HrvatskeEkonomska slika Istre u antici, Alojzije Stepinac – nadbiskup i totalitarni režimiAntički putovi i komunikacijeRimska vojska na tlu HrvatskeŽivot antičke obitelji u provinciji, Istraživačka skupina-izvori egipatske, grčke i rimske povijesti, Gospodarska povijest hrvatskoga modernoga društva, Povijest školstva, Jugoslavenski komunistički zločini, dok je na Odjelu za kroatologiju izvodila kolegij Hrvatska zaštićena prirodna i kulturna baština. Predavač je i na poslijediplomskom doktorskom studiju povijesti pri Fakultetu hrvatskih studija te tamo izvodi sljedeće kolegije: Specijalistička radna grupa:  Historiografija, ideologija i kolektivno sjećanjeRadionica: Refleksije povijesnih kontroverzi na hrvatsko društvo 21. stoljećaSinopsisRadionicu: Iz totalitarizma u demokraciju – društveno-povijesni kontekst tranzicije.

ORCID iD: https://orcid.org/0000-0001-7831-9343

CROSBI: https://www.bib.irb.hr/pregled/profil/29686

GOOGLE SCHOLAR: https://scholar.google.hr/citations?user=NjnlIWkAAAAJ&hl=hr

 

Upisana je u Upisnik znanstvenika pod brojem 273110.

Glavno područje znanstvenog interesa u prvim godinama znanstvenog i stručnog razvoja bili su su joj društvena, gospodarska, vojna, politička i kulturna povijest šireg područja grada Siska i Sisačko-moslavačke županije antičkog razdoblja te povijest sjeverozapadne Hrvatske i Istre u antici. Istraživačku djelatnost temelji na arhivskom gradivu pohranjenom u Arheološkom muzeju u Zagrebu, Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, Državnom arhivu u Sisku, Konzervatorskom odjelu pri Ministarstvu kulture u Zagrebu i Sisku. Glavninu znanstvenih teza pri tome usmjerava na rekognosciranje arheoloških terena te na ubikaciju pojedinih urbanističkih kompleksa. Pri tome koristi interdisciplinaran pristup istraživanja, objedinjujući literarne i materijalne izvore, epigrafiju, kartografiju i novovjekovnu historiografiju. Svladavajući osnovna arheološka znanja, obrađuje i povijest arheoloških istraživanja navedenih područja, upozoravajući na činjenicu kako arhivsko gradivo za to područje nije sustavno obrađeno (sistematizirano i analitički sublimirano), a nudi mnoge istraživačke mogućnosti. Kompleksnost ovakve arhivske obrade leži u činjenici nužnog poznavanja više znanstvenih disciplina (povijest, arheologij, kartografija), u čemu je s godinama usavršavanja  postigla vrlo dobre rezultate. Sukladno navedenome istraživački trag uključio je društvenu i kulturnu povijest Siska i Sisačko-moslavačke županije druge polovice 19. stoljeća, te povijest sjeverozapadne Hrvatske i Istre do sredine 20. stoljeća. Posebnu je pozornost tako u svojim dosadašnjim istraživanjima obratila na rad kulturnih institucija i njihovih uglednijih predstavnika koji su utjecali na sustavno istraživanje i formiranje svijesti o čuvanju bogate povijesne, arheološke i etnografske baštine Siska i sjeverozapadne Hrvatske.

Ciljevi istraživanja su joj dvosmjerni: dobiti širu sliku o romanizaciji i njenoj ostavštini u svim segmentima života južne Panonije i pratiti povijesne procese važne za oblikovanje nacionalnog i političkog identiteta i razvoj hrvatske gospodarske i političke povijesti kroz 19. i 20. stoljeće. Potonje je kroz znanstveni rad prisutnije od 2015., kada znanstvenica sve više istraživačke pozornosti usmjerava ka suvremenim temama hrvatske historiografije, iako je početke strukovne djelatnosti vezala upravo za navedeno područje. Tako joj u fokus istraživanja ulaze i događaji i organizacija hrvatskog društva u razdoblju Prvog svjetskog rata, potom humanitarne katastrofe i socijalna ugroza u međuratnom razdoblju te šire društvene i političke okolnosti tijekom Drugog svjetskog rata. Od 2019. aktivno se uključuje u procese istraživanja i senzibilizacije javnosti o posljedicama Domovinskoga rata, poglavito s obzirom na dječje žrtve.

Snažan znanstveni interes javio se i za istraživanje komunističkih zločina na području Republike Hrvatske, nekad integrativnog državno-političkog dijela tzv. druge Jugoslavije. Ovdje pristupnica intenzivno radi na oblikovanju budućih metodičko-pedagoških smjernica hrvatske historiografije i nastave povijesti, a time i primjerenih i činjenično preciznih nastavnih kurikula.